Demokršćansko procjenjivanje ugleda i imidža Predsjednika

Valorizirati ili procjenjivati rad bilo koje javne osobe je sasvim normalna pojava. Procjenjivati ugled i imidž Predsjednika bilo koje države je vrlo zahtjevan zadatak. Vrednovanje njegove funkcije i političko društvenog djelovanja ima svoje lice i naličje. Postoje objektivne i subjektivne procjene koje mogu biti neobjektivne i objektivne. To normalno zavisi o kutu gledanja Predsjednika. Kada kažem Predsjednik, ne mislim na neku konkretnu osobu sa imenom i prezimenom. Nije mi cilj ovog teksta uplitati se u karakternost pojedine osobnosti i karaktera.

Predsjednik

Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu. Funkcija predsjednika je usmjeravati rad organizacije ili tijela kojeg vodi i kojem predsjeda, donosi odluke, a može imati i reprezentativnu ulogu (predstavljanje organizacije ili tijela prema trećima). U kontekstu politike, odnosno državnog uređenja, pojam predsjednik redovito označava predsjednika države (bez obzira što postoji i predsjednik vlade, parlamenta i drugi). Latinska riječ za predsjednika je praesidens, nastala od glagola praesidere, što znači sjediti na čelu. Od tud i sinonim prezident.

Ugled ili reputacija

Ugled ili reputacija (od lat. reputatio "uzeti u obzir", ) označava opće mišljenje o osobi, skupini, stvari ili organizaciji. Dobra reputacija ujedno znači i dobar ugled. Ugled pomaže predvidjeti ili procijeniti kako će se netko ponašati u budućnosti. U poslovnom svijetu ugled predstavlja nematerijalnu imovinu i dio je primjerice vrijednosti tvrtke, osobe, patenta, prava na zaštićena imena ili znakove. U kompanijama sektori korporativne komunikacije ili odjeli odnosa s javnošću zaduženi su za njegovanje ugleda. Pojmovi imidž i reputacija često se sinonimno koriste, no oni imaju različito značenje. Poput imidža, i reputacija se zasniva na svim dojmovima javnosti.

Demokršćanski pogled je vidljiv iz poruka pape Franje, predsjednika HBK i raznih crkvenih dokumenata i smjernica Katoličke crkve

Dakako da to nije jedini način procjenjivanja rada i djelovanja Predsjednika. Kriteriji za procjenjivanje su katolički socijalni nauk i cjelovita moralka Katoličke crkve. Također možemo reći da se Predsjednik procjenjuje kroz sva moguća cijedila kršćanskog svjetonazora. A ta kršćanska svjetonazorska načela i cijedila su trajne vrednote Katoličke crkve. Promotrimo pogled na Predsjednika kroz dvije poruke.

Papa Franjo prigodom ustoličenja D. Trumpa

„U povodu Vašeg ustoličenja za četrdeset i petog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, upućujem vam svoje srdačne čestitke i jamčim svoje molitve da Vam Svemogući Bog udijeli mudrost i snagu u obnašanju Vaše visoke službe. U vrijeme kad se naša ljudska obitelj suočava s teškim humanitarnim krizama koje zahtijevaju dalekovidne i složne političke odgovore, molim da Vaše odluke budu vođene bogatim duhovnim i etičkim vrijednostima koje su oblikovale povijest američkog naroda i zauzimanje vašeg naroda oko unapređenja ljudskog dostojanstva i slobode u svijetu. Neka se pod Vašim vodstvom ugled Amerike i dalje mjeri prije svega njezinom brigom za siromašne, odbačene i one u potrebi, koji poput Lazara, stoje pred našim vratima. S tim osjećajima, molim Gospodina da Vama i Vašoj obitelj, i čitavom voljenom američkom narodu, udijeli svoje blagoslove mira, sloge i svakog materijalnog i duhovnog napretka”, kaže se u poruci novom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koju je 20. siječnja objavio Tiskovni ured Svete Stolice.

Čestitka predsjednika HBK nadbiskupa Želimira Puljića izabranom predsjedniku RH Zoranu Milanoviću 8. siječnja 2020.

 „Ovim pismom, poštovani gospodine Milanoviću, čestitam Vam na izboru za Predsjednika Republike Hrvatske većinskom voljom hrvatskih građana. To povjerenje daje Vam dobre mogućnosti da sa suradnicima doprinesete osnaživanju demokracije, promicanju općega dobra i temeljnih vrijednosti na kojima počiva svako zdravo i napredno društvo. A to su poštivanje dostojanstva svake osobe, promicanje slobode i jednakosti svih ljudi, te zaštita nacionalnih, vjerskih i obiteljskih vrijednosti. Zdravo i napredno društvo koje osim toga ne zaboravlja one koji su slabi, ugroženi, koji su „na rubu“ kako često govori Papa Franjo, pa im je potrebna pomoć i podrška društva. Često se za izbore koristi izraz „festival demokracije“. U tom vidu bilo je lijepo na kraju prebrojavanja glasova i proglašenju pobjednika osjetiti taj duh „festivala demokracije“ kad ste i Vi, kao i dosadašnja predsjednica gospođa Kolinda Grabar Kitarović, jedno drugom čestitali i zahvalili. I niste dopustili zvižduke među nazočnima u svojoj publici. Bila je to zdrava, čestita, korektna i odgojna poruka koju ste kao odgovorni nositelji državničke službe, Vi i dosadašnja Predsjednica, uputili hrvatskoj javnosti. Čestitam Vam na izboru za Predsjednika Republike Hrvatske. To uključuje čast, obavezu i odgovornost u suradnji s drugim nositeljima državničkih dužnosti donositi mudre i razborite odluke na dobro i boljitak svih stanovnika Lijepe Naše. U odgovornoj službi i zadatku na dobro svih ljudi naše Države pratit će Vas i molitva Crkve koja redovito uključuje i državne poglavare kako bi se „Božjom milošću ostvarivalo blagostanje naroda, siguran mir i sloboda vjere“. Tako, naime, moli Crkva u svojoj sveopćoj molitvi tijekom liturgije Velikoga Petka. Uz pozdrav i dobre želje da Vam, služeći općem dobru, ne dojadi promicati istinu i pravdu, dijalog, mir i toleranciju kao temeljne vrijednosti svakoga zdravoga i naprednog društva.“

Uzoran lik i djelo kancelara Konrada Adenauera

„Nijemci kažu da je on najveći... Prema anketama upravo je poslijeratni kancelar Njemačke Konrad Adenauer proglašen najvećim Nijemcem u povijesti. Njemačka je pod njegovim vodstvom nakon razornog rata obnovila svoju gospodarsku snagu. Konrada Adenauera njemačka javnost po brojnim anketama smatra najvećim Nijemcem u povijesti, i to ispred Luthera, Goethea, Gutenberga, Marxa, Bacha, Einsteina, Kanta i mnogih drugih slavnih Nijemaca. Njegova politička karijera trajala je punih 60 godina. On je bio predvoditelj rekonstrukcije uništene i poražene zemlje nakon Drugog svjetskog rata u skoro svakom pogledu - političkom, ekonomskom i moralnom. Adenauer, prvi kancelar Zapadne Njemačke i lider obnove poslijeratne Europe, bio je uvjereni antinacist i antikomunist, ali i predani katolik. Na vlasti je bio od 1949. do 1963. godine napustivši položaj kancelara sa 87. godina. Na položaj kancelara je došao sa svoje 73. godine i malo tko je vjerovao da će postati jedan od najvećih državnika u 20. stoljeću.  No, Adenauer je bio prije svega pragmatičan i realističan čovjek s jasnom vizijom - obnoviti naciju iscrpljenu ratom i opterećenu bremenom poraza, sramote i krivice. Obnoviti Njemačku i učiniti je jakom.  Usprkos predviđanjima da na čelu zemlje neće dugo ostati, on je vodio Njemačku punih 14 godina, postavio je temelje moderne demokracije, vratio dostojanstvo i narušeni ugled vlastitom narodu i državi te je gospodarski preporodio. Nakon rata uspostavio je dobre odnose Njemačke s Francuskom, dao veliki doprinos uspostavi dobrih odnosa s Izraelom i židovskim narodom u cjelini. Dovršio je denacifikaciju Njemačke i uspješno reintegrirao bivše naciste u njemačko društvo. Osnovao je i godinama vodio stranku CDU ( kršćansko-demokratsku uniju), kao koaliciju katolika i protestanata, koja je i danas najsnažnija stranaka u Njemačkoj…. Ostavku je podnio krajem 1963. godine slavljen kao političar koji je najviše doprinio ponovnom rađanju Njemačke poslije katastrofe prouzrokovane Drugim svjetskim ratom. .  Adenauerov hobi je bio vrtlarstvo, čak je jedna vrsta ruža nazvana po njemu. Jedna od njegovih omiljenih izreka bila je: "Svi mi živimo pod istim nebom, ali nemamo isti horizont."

Djelomično preuzeto sa: https://www.24sata.hr/news/podigao-svoju-zemlju-iz-pepela-nijemci-kazu-da-je-on-najveci-555113 - 24sata.hr

Kakav Predsjednik ne bi trebao biti

Predsjednik ne bi trebao biti konfliktan, impulzivan, incidentan, netaktičan, svadljiv, nametljiv, destruktivan, problematičan, autoritaran, neprincipijelan, nediscipliniran, prgav, opsesivan, arogantan, nekorektan, militantan, ekscesan, jednostran, nesimpatičan, rigidan, vulgaran,  ambivalentan, manipulativan, egocentričan, neprofesionalan. I dakako bahat. Bahatost ili posuđenica riječi arogancija (latinski: arogantia, superbia) je stav koji precjenjuje vlastitu vrijednost ili vlastite vještine. Potiče i oholost, drskost i prijezirno ponašanje prema drugim ljudima. Ispraznost i narcizam pogoduju nastanku bahatosti. Za razliku od ponosa, bahatost karakterizira ponašanje osobe koja traži ili pokušava uzeti više nego što joj pripada.

Kakav bi Predsjednik trebao biti prema demokršćanskim smjernicama i načelima

Biti Predsjednik je velika čast, obaveza i odgovornost. Predsjednik treba znati donositi mudre odluke. On treba biti pragmatičan i realističan čovjek. Imati viziju. Biti vizionar za svoj narod kada je u pitanju nacionalni interes i opće dobro. Ne smije biti jednostran u razmišljanjima i pogledima na životnu stvarnost. Jednostran u svjetonazorskom pogledu, prema strankama i njihovim političkim programima. Predsjednikova je dužnost i obveza promicati jačanje demokracije, slobode, općeg dobra svih građana i temeljnih ljudskih vrijednosti. Jedna od važnih zadaća Predsjednika je poštivanje jednakosti svih ljudi, zaštita vjerskih, nacionalnih i obiteljskih vrijednosti. Od Predsjednika se očekuje da bude suosjećajan, empatičan prema siromašnima, nezaposlenima i staračkoj populaciji. A kod nas u Hrvatskoj osobito prema invalidima Domovinskog rata i svim hrvatskim braniteljima. Nema idealnog čovjeka, niti Predsjednika, ali zadaća Predsjednika je biti vođen duhovnim i etičkim vrijednostima.  Po uzoru na Konrada Adenauera osobna politička zrelost Predsjednika se očituje u tome da je antinacist i antikomunist. Nema istinskog demokršćanstva, ni dobrog Predsjednika, niti prosperiteta za sve građane jedne države ukoliko se nije građanstvo oslobodilo svih politika i koketiranja sa nacizmom i komunizmom. Braniteljsku populacija RH treba poštivati. One koji su život dali za RH pod različitim znakovljem, kao i one koji su preživjeli strahote Domovinskog rata. Predsjednik niti jedne države nije i ne smije biti sudac nikome, niti davati izjave koje dijele ljude, građane jedne države.. On je predsjedatelj Države, Predsjednik svih građana, njihov štit i zaštita. Ako je Predsjednik bilo koje države članice EU, onda je mudro, uputno i barem u savjesti obvezujuće, da prema Konvenciji EU o izjednačavanja dvaju totalitarizma 20. stoljeća bude antinacist i antikomunist. Rezolucija 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006. godine vrlo jasno kaže: “Nacistički i komunistički režimi provodili su masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti”. A također poziva “sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim”.