Dijelu naših veterana rastu mirovine: ‘Naš cilj nije branitelje izbaciti iz sustava’

Usvajanjem izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju branitelji u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu očekivati veće i stabilnije mirovine, poručuju iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Iz Ministarstva naglašavaju kako predložene izmjene Zakona o Mirovinskom i invalidskom osiguranju ni na koji način ne umanjuju prava braniteljske populacije niti ih isključuju iz zaštite najniže i zajamčene mirovine. Naprotiv, zakonska rješenja dodatno jačaju njihovu poziciju u mirovinskom sustavu. Reakcija Ministarstva uslijedila je nakon amandmana dvojice zastupnika za koje tvrde da bi, ako bi bili prihvaćeni, imali negativne posljedice po branitelje.

„Naš cilj nije bio izuzeti branitelje iz sustava jer to nema nikakvog smisla, nego im osigurati stabilnu i sigurnu mirovinu koja će se i dalje povećavati. Prihvaćanjem ovih amandmana doslovno bismo ih izbacili iz sustava“, pojasnio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Izmjene tri propisa

Istodobno podsjećaju da je Vlada Federacije BiH, na istoj sjednici na kojoj je utvrdila izmjene Zakona o MIO, PIO, na inicijativu Ministarstva rada i socijalne politike i prijedlog nadležnog braniteljskog ministarstva, usvojila i izmjene tri propisa koja se odnose na povoljnije umirovljenje branitelja.

Tim izmjenama zadržava se dosadašnji najniži iznos braniteljske mirovine, koji će se, sukladno Zakonu o MIO, PIO, i dalje usklađivati i povećavati. Prema procjenama, minimalna braniteljska mirovina u 2026. godini trebala bi iznositi oko 700 konvertibilnih maraka odnosno nešto više od 350 eura, dok je minimalna plaća u FBiH nešto viša od 500 eura.

Posebno se ističe da je prilikom izmjena članka 81. Zakona korišten pojam „mirovinski staž“, koji obuhvaća i poseban staž ostvaren sudjelovanjem u obrani, a koji se računa u dvostrukom trajanju. To znači da se braniteljima taj staž povoljnije vrednuje pri utvrđivanju visine najniže mirovine.

„Primjera radi, branitelj s 25 godina mirovinskog staža i četiri godine sudjelovanja u obrani imat će mirovinu obračunatu na temelju 33 godine staža“, naveo je Delić.

Ministar je podsjetio i kako najveći broj branitelja mirovinu ostvaruje prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju. Prema tom zakonu, pravo na mirovinu moguće je ostvariti već s navršenih 57 godina života bez umanjenja, a novim izmjenama dodatno se omogućuje da korisnici mirovine nakon umirovljenja mogu zasnovati radni odnos bez obustave isplate mirovine, odnosno istodobno primati i mirovinu i plaću.

Rast za brojne Hrvate

Iz resornog ministarstva ističu i da su izmjene članka 81. Zakona o MIO, PIO donesene sukladno zaključcima Parlamenta Federacije BiH nakon rasprave o stanju mirovinskog sustava te na zahtjev predstavnika umirovljenika, s ciljem sprječavanja zloupotreba i uspostave pravednijeg odnosa između rada, staža i visine mirovine.

Podsjetimo, u BiH živi velik broj građana hrvatske nacionalnosti, njih oko pola milijuna, od kojih je većina koncentrirana na području Federacije BiH.