Dossier (3/4): Kako je Hrvatska udruga nastavnika povijesti povezana s manipulacijama u povučenom udžbeniku?

Nakon što je Narod.hr otvorio priču o skandaloznom sadržaju udžbenika povijesti za četvrti razred gimnazije u izdanju Profil Kletta autorskog tima Hajdarović – Ristić – Torbica, koji je u međuvremenu povučen, u nekoliko nastavaka razotkrivamo detalje. Pišemo o autorima udžbenika, recenzentima i što je najvažnije, razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu povezanu ovim slučajem.  Današnji nastavak Dossiera odgovara na pitanje čime se Hrvatska udruga nastavnika (HUNP) povijesti bavi. Odgovaramo i kako je povezana s manipulacijama u povučenom udžbeniku.

U jučerašnjem prilogu prikazali smo profesionalnu i interesnu „kompetentnost“ te ideološku motivaciju Inicijative mladih za ljudska prava i njihovog bliskog suradnika,  autora povučenog udžbenika Nikice Torbice. U prvom nastavku pokazali smo isprepletenost mreže apologeta, autora i recenzenata povučenoga udžbenika koje osim izdavačke kuće Profil Klett povezuje i Hrvatska udruga nastavnika povijesti.

Što je HUNP i tko su mu čelni ljudi?

HUNP je, kako je istaknuto u prethodnom članku, osnovan 2003. godine na inicijativu Nevena Budaka, Snježane Koren i nekolicine nastavnika povijesti. Nakon nekoliko godina smanjene aktivnosti udruga je obnovljena 2017. kada je za predsjednicu izabrana Dea Marić, asistentica na Katedri za metodiku nastave povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Za tajnika je izabran Vedran Ristić, osječki gimnazijski profesor i jedan od autora povučenog udžbenika Zašto je povijest važna? 4.

Udruga je od svog osnutka provela niz projekata i surađivala s nizom europskih i regionalnih udruženja nastavnika povijesti i drugim udrugama civilnog društva. U statutu HUNP-a navedeni su ciljevi:  

-poticanje razvoja nastave povijesti,

-organiziranje strukovno-obrazovnih predavanja za nastavnike povijesti,

-razmjena informacija s područja podučavanja povijesti,

-poticanje stručnog usavršavanja,

-povezivanje sa sličnim međunarodnim udruženjima nastavnika povijesti,

-te jačanje uloge nastavnika povijesti u stvaranju školskog programa za predmet povijesti i srodnih predmeta.

Glavna tema – ‘zajednička’ jugoslavenska povijest, financirao ih i Soros

U tablici donosimo popis projekata i suradničkih organizacija s kojima ih je HUNP- provodio do 2017., a o kojima su izvijestili na svojim stranicama. 

Povijesnu čitanku Centra za demokraciju i pomirenje Jugoistočne Europe financijski su poduprli The United States Department of State, the United States Agency for International Development (USAID), Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke te Pakt o stabilnosti Jugoistične Europe.

Projekt „Jednom davno…Živjeli smo zajedno“ pokrenula je i financirala zaklada Otvoreno društvo i Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Iz priloženih podataka jasno se može vidjeti da su svi projekti koje je udruga provodila do 2017. godine bili koncentrirani na poučavanje o 20. stoljeću. Svi su izuzev jednoga tematizirali „zajedničku“ jugoslavensku povijest. Gotovo svi su nastali u suradnji s istovjetnim regionalnim udrugama. Dio projekata za koje su nam podaci javno dostupni bio je financiran iz sredstava zaklada koje se često pojavljuju kao izdašni financijeri udruga civilnog društva. Među njima je i zaklada kontroverznog Georgea Sorosa.

HUNP i jedan od autora povučenog udžbenika

Jedan od autora povučenog udžbenika Miljenko Hajdarović u članku povodom 20. obljetnice početka djelovanja HUNP-a prenosi riječi jedne od osnivačica i prve predsjednice udruge:  „Karolina Ujaković napominje da je inicijativa za osnutak udruge došla od Euroclija, europske organizacije koja okuplja nastavnike povijesti. (…) Ujaković podsjeća da su se nastavnici okupili oko projekta Obični ljudi u neobičnoj zemlji čije je financiranje od strane Euroclija omogućilo funkcioniranje udruga prvih godina.“ 

Aktualna predsjednica Marić u Hajdarevićevom članku se pohvalila kako je za njezina mandata udruga počela projekte organizirati i samostalno.

Noviji projekti: Problemi poučavanja o recentnoj i ‘kontroverznoj’ povijesti

U tablici su prikazani projekti koje je udruga provodila od 2017., a koji su opisani na njihovim mrežnim stranicama. 

Projekti iz druge faze djelovanja udruge također su bili utemeljeni gotovo isključivo koncentrirani na probleme poučavanja o recentnoj i „kontroverznoj“ povijesti. Također su bili provođeni uz potporu i suorganizacijsku podršku europskih i regionalnih udruženja, ali i europskih institucija te organizacija civilnog društva iz Hrvatske.

Kada bismo pojedinačno promotrili svaki projekt i pojedinačne teme koje su unutar njih pokrenute, kao i niz suradničkih udruga specijaliziranih za takozvano „suočavanje s prošlošću“ ne možemo ne postaviti jedno pitanje. Po čemu se točno misija djelovanja HUNP-a razlikuje od udruga specijaliziranih upravo za tu svrhu? Njihova ideološka istovjetnost, ali i istovjetnost ciljeva vidljiva je „prostim okom“.

Skrivanje ideološke pozadine

No, udruge poput Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Inicijative mladih za ljudska prava za razliku od HUNP-a utoliko su poštenije jer svoju ideološku pozadinu ne skrivaju. Usporedimo li pak teme projekata izložene u tablicama s ciljevima HUNP-a potrebno je dobro razmisliti koje je ciljeve definirane vlastitim statutom udruga ostvarila u 20 godina postojanja. Primjerice, može li se govoriti o poticanju razvoja nastave povijesti kada udruga gotovo isključivo bavi izazovima poučavanje recentne prošlosti, a gotovo pa zanemaruje tolike izazove poučavanja svih ostalih povijesnih razdobalja, tema i ako baš hoćemo kontroverza kojima obiluju i sva druga razdoblja?

Euroclio i uklapanje ideoloških matrica u nastavni proces

Od ovih statutarnih ciljeva svakako je ostvaren cilj povezivanja s međunarodnim udruženjima nastavnika povijesti.  EuroClio – europsko udruženja nastavnika povijesti dalo je inicijativu za osnivanjem i financiralo većinu projekata udruge, no za razliku od HUNP-a, EuroClio je znatno  pošteniji u definiranju svojih polazišnih osnova, a to su :

-Multiperspektivnost i transnacionalna povijest

-Protuteža dominantnim i ekskluzivističkim narativima

-Dekonstrukcija povijesnih mitova i stereotipa

-Odgovoran pristup riješavanju osjetljivih i kontroverznih tema 

-Rad u prekograničnim i uključivim okruženjima 

-Otvoren pristup informacijama i izvorima

-Kritičko i neovisno mišljenje

Udruga majka HUNP-a nedvojbeno je i programski motivirana impostiranju ideoloških matrica u nastavni proces, baš kao i HUNP koji to čini perfidno, ali beziznimno.

Skrivanje iza vrijednosno neutralnog naziva

Bilo bi korisno da se i HUNP i njegovi članovi više ne skrivaju iza vrijednosno neutralnog naziva, već da iskažu svoju pravu svrhu postojanja. To je ideološko- interesno umrežavanje s istomišljenicima u regiji i inozemstvu u cilju utjecaja na društvene promjene posredstvom nastave povijesti.

No, najveći problem povučenog udžbenika povijesti nije čak niti težnja za ostvarenjem potonje rečenice.  Ako uzmemo da su navedeni ciljevi EuroClia bili motivacija Hajdarovića, Ristića i Torbice na tragu čega je potonji govorio u intervjuu prenesenom u prethodnom nastavku Dossiera, možemo uočiti da se autori niti tih okvira nisu uspjeli pridržavati.

Koncentrirajući se povijest prikazati transnacionalno, autori su događaje prikazali upravo jednodimenzionalno i antinacionalno. Želeći se pošto poto oduprijeti „dominantnom“ narativu, zapali u negatorsku perpektivu oponiranja radi oponiranja najzornije oslikanu u lažnoj tvrdnji da bl. Alojzije Stepinac nije rehabilitiran. 

Od takvog zločina prema povijesti, a u konačnici i prema vlastitoj ideološkoj potki teško se rehabilitirati.