Dramatične promjene u Indopacifiku: Australija mijenja vojnu doktrinu

Kinesko deklariranje suvereniteta nad Južnim kineskim morem prijeti globalnom poretku temeljenom na pravilima u Indopacifiku na način koji nepovoljno utječe na nacionalne interese Australije, navodi se u izvješću. Najviša razina strateškog rizika s kojim se Australija sada suočava je mogućnost velikog sukoba u regiji, navodi se, uz sugeriranje strategije veće vojne samodostatnosti u kombinaciji s jačanjem odnosa sa saveznicima i ključnim silama u regiji, uključujući Japan i Indiju.

Geografska udaljenost Australije godinama je održavala na životu pretpostavku da će svaki napad na tu zemlju doći s upozorenjem od deset sati. Sada napadači mogu projicirati borbenu moć udarima na opskrbne rute i kibernetičkim ratovanjem, navodi se u izvješću: 'Raketno doba u modernom ratovanju... radikalno je smanjilo geografske prednosti Australije.'

Osim toga, pandemija covida razotkrila je ranjivost Australije u odnosu na globalne opskrbne lance, rekao je premijer Albanese, sugerirajući da zemlja treba postići samodostatnost. 'Moramo imati veću kontrolu nad našim nacionalnim suverenitetom. Dakle ne samo da je proizvodnja u Australiji dobra za radna mjesta i za naše gospodarstvo; tu je i pitanje nacionalne sigurnosti', rekao je.

Ministar obrane Richard Marles rekao je da obrambeni okvir koji je Australiji dobro služio desetljećima 'više ne odgovara svrsi' i da se mijenja misija Australskih obrambenih snaga (ADF). Njegova nova redefinirana svrha je obrana nacije, projiciranje vojne moći na sjevernim pravcima i održavanje globalnog poretka temeljenog na pravilima sa saveznicima, rekao je Marles. Australija bi trebala usvojiti 'strategiju poricanja', definiranu kao obrambeni pristup osmišljen kako bi spriječio protivnika da uspije u svom cilju postizanja dominacije silom ili pod prijetnjom uporabe sile.

U tu svrhu revizija je preporučila šest prioriteta, počevši od razvoja programa podmornica na nuklearni pogon, prethodno najavljenog u okviru sporazuma AUKUS sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom. Također se preporučuje ubrzana nabava projektila dugog dometa i proizvodnja streljiva u Australiji. Ta zemlja također želi poboljšati svoju obrambenu suradnju sa susjedima, posebice na Pacifiku. Tehnički zahtjevi uključuju nadogradnju zrakoplova F-35A Joint Strike Fighter i F/A-18F Super Hornet za protubrodske raketne sustave dugog dometa. Također je potrebno kadrovski osnažiti ADF, pa i povećati broj radnika u brodogradilištima kako bi se posljedično povećale i podmorničke snage, izvještava CNN.

Nova strategija predviđa i uštede, pa je tako prethodno planirana nabavka 450 borbenih vozila smanjena na samo 129. Ušteđeni novac potrošit će se na više raketnih sustava HIMARS, korištenih i u Ukrajini, te desantne čamce da bi se vojsci omogućila veća mobilnost. U uži izbor za dobavljače borbenih vozila ušli su australski ogranci južnokorejskih i njemačkih tvrtki, pa je vlada u Canberri već razgovarala s vladama tih zemalja, rekao je ministar za obrambenu industriju, međunarodni razvoj i Pacifik, Pat Conroy. On je naglasio da su borbena vozila važan dio moderne australske vojske, ali nužno je osigurati i kapacitet za njihovo raspoređivanje, stoga se pojačano ulaže u srednje i teške desantne čamce.

Prethodne promjene u australskim obrambenim planovima razljutile su saveznike, posebice Francusku, koja se razbjesnila zbog otkazivanja ugovora o podmornicama od 90 milijardi australskih dolara u korist programa AUKUS. Ova je vlada obećala da će biti spretnija u donošenju odluka o obrambenim projektima.