DRUGI NAJVEĆI BANKROT U POVIJESTI SAD-a! Američki bankarski sektor pod ogromnim pritiskom nakon što je u samo 48 sati propala Banka Silicijske doline

Banka Silicijske doline propala je u petak nakon nevjerojatnih 48 sati u kojima je pokretanje banke i kapitalna kriza dovela do drugog najvećeg neuspjeha financijske institucije u povijesti SAD-a, javlja CNN, prenosi 7dnevno.

Kalifornijski regulatori zatvorili su tehnološkog zajmodavca i stavili ga pod kontrolu američke Savezne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) koji djeluje kao primatelj, što obično znači da će likvidirati imovinu banke kako bi vratio svoje klijente, uključujući štediše i vjerovnike.

FDIC, neovisna vladina agencija koja osigurava bankovne depozite i nadzire financijske institucije, priopćila je kako će svi osigurani deponenti imati puni pristup svojim osiguranim depozitima najkasnije do ponedjeljka ujutro. U izvješću se navodi kako će neosiguranim štedišama isplatiti “avansnu dividendu u idućih tjedan dana”.

Kotači su se počeli pokretati u srijedu, kada je SBV objavio da je prodao hrpu vrijednosnih papira s gubitkom i da će prodati 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao svoju bilancu. To je izazvalo paniku među ključnim tvrtkama rizičnog kapitala, koje su navodno savjetovale tvrtkama da povuku svoj novac iz banke.

Dionice tvrtke pale su u četvrtak, povlačeći za sobom druge banke. Do petka ujutro, dionice SBV-a su zaustavljene i on je odustao od napora da brzo prikupi kapital ili pronađe kupca. Trgovanje dionicama nekoliko drugih banaka privremeno je zaustavljeno u petak, uključujući First Republic, PacWest Bancorp i Signature Bank, prenosi Danas.hr.

Bankarski je sektor ionako pod pritiskom jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamata Feda dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u SAD-u broj zaposlenih u veljači porastao za 205.000, znatno sporije u odnosu na 517.000 u siječnju. No, niz nedavno objavljenih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plaća i potrošnje, što znači da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.

Ovoga je tjedna predsjednik Feda Jerome Powell kazao da je središnja banka spremna za veće korake ako budući gospodarski podaci pokažu da su potrebne strože mjere za zauzdavanje inflacije, a to je izazvalo strahovanja ulagača da će središnja banka na sjednici u ožujku povećati ključne kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, dok se još početkom tjedna očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.

Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed do rujna povećati kamate u raspon od 5,50 do 5,75 posto, dok se sada kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.