DVIJE GODINE OD ZG POTRESA: Od potresa smo plaćali 3 ministra, 2 gradonačelnika, 2 šefa Fonda. Ocjena: 1

Donosimo jutarnju analizu naše Nataše Božić.

Dvije godine nakon potresa u Zagrebu niti jedna obiteljska kuća i nijedna višestambena ili poslovna zgrada nije obnovljena u organizaciji i novcem Republike Hrvatske.

U tu rečenicu stane doista sve što treba znati o hrvatskoj državi i njenom odnosu prema Zagrebu i Zagrepčanima.

Rušenje zgrade u Đorđićevoj, simbola potresa, nema veze s obnovom, nego sa sigurnošću građana. Srušena je na temelju odluke Državnog inspektorata jer je predstavljala prijetnju prolaznicima.

Čak ni na papiru, čak ni kad se nadležne institucije države potrude da stvari izgledaju dobro po njih, obnova Zagreba i dalje ne izgleda dobro. Iznijet ću samo tri podatka iz posljednjeg izvješća Fonda za obnovu, uz Ministarstvo građevine, krovne institucije za obnovu u Zagrebu.

Na prvoj stranici posljednjeg izvješća Fonda za obnovu stoji da je za obnovu i za pomoć u obnovi iz Zagreba i Krapinsko-zagorske županije dosad stiglo manje od 4 tisuće zahtjeva prema Fondu za obnovu. Istovremeno je s područja Petrinje i ostalih gradova i općina Sisačko-moslavačke županije  stiglo više od 11 tisuća zahtjeva za obnovu. Dakle, iako se zagrebački potres dogodio 9 mjeseci prije petrinjskog, obnova petrinjskog kraja i pomoć građanima u podnošenju zahtjeva znatno je uspješnija.

Ponovit ću, od ukupnog broja zahtjeva za obnovu, dvije trećine je za petrinjski potres, a samo trećina za zagrebački.

Od tih oko 4000 zahtjeva za obnovu, izdano je manje od 600 privremenih odluka i odluka. Dakle, tek je svaki sedmi Zagrepčanin, koji je podnio zahtjev, uopće dobio ikakav odgovor od ministarstva i Fonda.

I najvažnije, koliko je novca potrošeno na obnovu? O tome puno govori podatak na posljednjoj stranici izvješća, koji kaže da je ukupna vrijednost dosad sklopljenih ugovora s projektantima, nadzornim tijelima i izvođačima radova za obnovu 16 milijuna kuna. 16. Milijuna. Kuna. Šteta od potresa u Zagrebu je nešto manja od 90 milijardi kuna.

Kako stojimo kad je riječ o javnoj infrastrukturi i javnim zgradama? To se obnavlja novcem europskog Fonda solidarnosti, dobili smo 5 milijardi, a dosad su za projekte, prema zadnjem izvješću ministarstva, isplaćena 252 milijuna kuna, odnosno  4,9 posto.

Za nabavku bojlera u oštećenim zgradama država je dala 57 milijuna kuna, a još toliko za privremenu zaštitu, da fasade i crepovi ne padaju i više nego što se to već događa. Država pomaže i za nekonstrukcijsku obnovu, primjerice za popravak dimnjaka. Isplata novca se čeka mjesecima za svaki od ovih zahtjeva.

Nazvati TO obnovom je kao da čovjeku koji dođe na operaciju srca kažete – to ćemo za par godina operirati, ali sad vam možemo očupati obrve i popraviti zub…

Od potresa u Zagrebu promijenili smo i plaćali tri ministra graditeljstva, dva gradonačelnika, dva šefa Fonda za obnovu, a ocjena za sve njih je – nedovoljan 1. 

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije Portala Dnevnih Novosti