Dvije trećine umirovljenika ispod crte siromaštva – stiže spas ili iluzija

Velike promjene za umirovljenike od 1. srpnja: Stiže 13. mirovina, ali ne prolaze svi jednako

Od 1. srpnja 2025. godine na snagu stupa novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji donosi niz izmjena s ciljem poboljšanja položaja umirovljenika u Hrvatskoj. Vlada poručuje da će novi paket mjera osigurati veću pravednost i povećati primanja, no već sada je jasno da neke skupine umirovljenika neće jednako osjetiti pozitivne učinke reforme.

Dvije trećine umirovljenika ispod praga siromaštva

Statistika otkriva zabrinjavajuće stanje – čak dvije trećine hrvatskih umirovljenika prima mirovinu manju od 617 eura, što je službeni prag siromaštva za samce u Hrvatskoj. Upravo to je bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je Vlada odlučila uvesti tzv. 13. mirovinu, odnosno godišnji dodatak na mirovinu.

Ova mjera ima za cilj povećanje ukupnih mirovinskih primanja i osiguranje veće socijalne pravednosti, a prve isplate dodatka očekuju se krajem 2025. godine.

Kako će se računati 13. mirovina?

Godišnji dodatak isplaćivat će se prema godinama mirovinskog staža. Broj godina množit će se s iznosom koji će Vlada odrediti svake godine do 31. listopada. Za one s manje od 15 godina staža, izračun će se temeljiti na minimalnih 15 godina.

Nova formula usklađivanja i veće mirovine

Značajne promjene predviđene su i u formuli za usklađivanje mirovina. Umjesto dosadašnjeg omjera 70:30 u korist rasta plaća naspram inflacije, novi omjer bit će 85:15, što bi trebalo osigurati osjetniji rast mirovina u razdobljima gospodarskog rasta.

Invalidske mirovine doživjet će povećanje zahvaljujući podizanju mirovinskog faktora s 0,8 na 0,9, čime se za oko 218.000 korisnika očekuje prosječan rast mirovine od 74 eura. Najniža mirovina raste s 103% na 106% aktualne vrijednosti mirovine, što donosi oko 12 eura više za više od 319.000 korisnika.

Uklanjanje penalizacije i redefinicija bonifikacija

Jedna od važnijih novosti je ukidanje penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu za one koji navrše 70 godina života, što će pogodovati oko 127.000 umirovljenika, s prosječnim povećanjem mirovine od 57 eura.

Također, mijenja se i sustav bonifikacija za one koji odluče kasnije u mirovinu – ukida se uvjet od 35 godina staža i ograničenje na pet godina. Time bi korisnici mogli računati na dodatnih 40 eura mjesečno.

Kontroverza oko dodatnog staža za majke

Jedna od najviše osporavanih odredbi odnosi se na dodatni staž za majke. Ovisno o godini umirovljenja, neke će majke ostvariti šest mjeseci dodatnog staža, druge 12, dok pojedine – ni jedan. Stručnjaci ovu praksu ocjenjuju diskriminatornom, a mirovinski analitičar Željko Šemper već je zatražio ocjenu ustavnosti sporne mjere.

Tko će najgore proći?

Iako zakon predviđa brojne pozitivne pomake, jasno je da osobe s kraćim radnim stažem, pojedine majke, kao i oni s niskim osnovicama neće osjetiti znatnija povećanja. Upravo oni, koji često žive ispod praga siromaštva, mogli bi biti najveći gubitnici reforme koja se, barem na papiru, predstavlja kao sveobuhvatna i pravedna.