Ekonomski analitičar iznio ključnu primjedbu na proračun

Ekonomski analitičar Damir Novotny u Novom je danu komentirao raspravu o proračunu za iduću godinu u Saboru, ali i poteze Vlade u okviru ekonomske politike.

Na pitanje uređuje li Vlada ekonomske politike proračunom, Damir Novotny pojašnjava:

“Proračun treba biti odraz Vladinih ekonomskih politika. Postoje dva pristupa – da je Vlada proaktivna u ekonomskim procesima pa joj treba veći proračun; da je neutralna u odnosu na ekonomske procese; i da je Vlada pasivna, tj. otežava procese. Ovaj je otežavajući. U proteklih 15-ak, 20 godina imamo proračune koji se samo povećavaju u odnosu na BDP. 25 milijardi eura su rashodi prema prijedlogu, u tom kontekstu i usporedbi s prihodima, Vlada se okreće deficitarnom financiranju što mi se ne sviđa jer se vraćamo na pozicije manjka. Prije krize smo konačno uspostavili viškove, sad se opet radi o manjkovima iako je Vlada osigurala i transfere iz europskog proračuna.

Čini mi se da je ovaj proračun nastavak višegodišnje politike povećavanja udjela u BDP-u. Moja ključna primjedba je da Vladin sektor ne razumije da ne smije povećavati učešće u ekonomskom sustavu. Opozicija ima ulogu kritizirati, ali ne vidimo konstruktivne prijedloge jer bi oni to isto učinili da su u poziciji.”

“Vladine investicije imaju vrlo nisku i nevažnu ulogu u ekonomiji“

Govoreći o tome kako se stanje može promijeniti, Novotny je istaknuo da Vlada ne može biti investitor te da to treba prepustiti privatnom sektoru:

“No Vlada tradicionalno voli investicije milijarde eura pravdajući se da je to važno, građenje autocesta itd. To nije točno, Vladine investicije imaju vrlo nisku i nevažnu ulogu u ekonomiji, brojne investicije su napuštene danas. S druge strane privatni sektor je žilav, raste i razvija se, imamo sukob privatnog sektora koji jača, ali Vladin sektor još je uvijek barijera tome.”

Na pitanje zašto nijedna Vlada nije uspjela zaustaviti rast rashoda proračuna i gdje odlazi najveći dio ekonomist objašnjava:

“Najveći dio odlazi na plaće, zatim razni materijalni rashodi – održavanje imovine itd., nešto investicija tu ima… Vlada mora pojednostaviti proračunske politike, to je preglomazno za malu zemlju kao Hrvatska. Nijedna Vlada nema dugoročnu proračunsku perspektivu kao što to ima EU, oni imaju sedam godina perspektive, s tim bi se složio da imamo.”

Dotaknuo se i socijalne politike u proračunu: “Ne može se proračunska politka reducirati na socijalnu politiku. Proračun služi pokrivanju javnih usluga. Vlada pruža privatnom sektoru usluge za koje prikuplja poreze, to je osnovna definicija proračuna. Hrvatska je Ustavom određen hrvatski ekonomski sustav, tržišno orijentiran. Vladina briga je da onima koji na tržištu ne mogu pronaći poziciju, osigura pristojan život, ali to ne može biti glavna uloga Vladinog sektora, ne može se sve svesti na socijalnu politiku.”

Komentirajući Vladinu pomoć zbog rasta cijena energenata, Novotny je rekao da ne razumije o kakvoj je krizi riječ: “Ekonomska kriza ne postoji, ekonomske aktivnosti su rasle, kao i BDP, ne vidim potrebe za državnom intervencijom u situaciji kad su ekonomske aktivnosti u usponu. To se radi kad su u padu da se zaustavi pad. Intervencija države kad ekonomska aktivnost raste, samo može potpirivati inflaciju.”

“Nije uloga državnog proračuna biti razvojni. Uloga državnog proračuna je prikupiti prihode, poreze, i platiti javne usluge te intervenirati tamo gdje privatni sektor nema dovoljnjo aktivnosti – na otocima, depriviranima krajevima”, dodao je Novotny.

Ekstraprofit – “narativ prošlog stoljeća”

Novotny se dotaknuo i poreza na ekstraprofit:

“Takvim se narativom Vlada smješta u stereotipe lijevo-desno, to bi bila retorika lijevih političara – uzeti onima koji imaju, dati onima koji nemaju. To je narativ prošlog stoljeća, tako se u 21. stoljeću ne razgovara. Vladin sektor mora osigurati sigurnost da privatni sektor odradi svoj dio posla. Ako se sve prepusti Vladi, imamo centralno-planski sustav, socijalistički, kakvog više nigdje ni nema. Vlada bi sve radila i određivala, to ne može, posebno u kontekstu europskog ekonomskog prostora, vrlo razvijenog.”

Dodaje da se ekonomija ne smije dodatno opterećivati i da mu nije jasna ideja poreza na dohotke:

“Ne smijemo povećavati dodatno opterećivanje ekonomije na ovim prostorima. Ideja o uvođenju poreza na dohotke poduzeća je ideja potpuno nerazumljiva, ne razumijem odakle je proizašla. Osim Mađarske nitko u Europi nema takvu ideju. Možemo govoriti o destimulaciji kompanija koje imaju monopol, koje su kako su htjele mogle podizati cijene poput ruskog Gazproma… Ali tamo gdje postoji tržišna utaknica, kakve veze ima, ti novci će se dalje ulagati, a ovako ih se u tome destimulira. To je također destimulativno za strane investitore.”