Eksplozija cijena nafte nakon eskalacije rata: Plenković sazvao izvanrednu sjednicu Vlade

Globalna financijska tržišta reagirala su snažnim padom, dok su cijene nafte naglo porasle iznad 100 dolara po barelu uslijed eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s Iranom. Strah od dugotrajnih poremećaja u opskrbi energentima, osobito kroz strateški važan Hormuški tjesnac, dodatno je uzdrmao tržišta.

Iran je u nedjelju imenovao Mojtabu Hameneija nasljednikom svog oca Alija Hameneija na mjestu vrhovnog vođe države. Ovaj potez analitičari tumače kao signal da tvrda politička linija i dalje zadržava kontrolu u zemlji, tjedan dana nakon početka otvorenog sukoba.

Tijekom vikenda SAD i Izrael pokrenuli su nove valove zračnih napada diljem Irana. Među pogođenim ciljevima našla su se i skladišta nafte, što dodatno pojačava strah od ozbiljnih poremećaja u globalnoj opskrbi energijom. Takav scenarij mogao bi imati izravan učinak na rast troškova za potrošače i gospodarstvo diljem svijeta.

U ponedjeljak ujutro na azijskim tržištima Brent nafta poskupjela je gotovo 24 posto, dosegnuvši cijenu od 114,74 dolara po barelu. Istodobno je američka Nymex light sweet nafta skočila više od 26 posto, na 114,78 dolara.

Pad su zabilježile i burze u azijsko-pacifičkoj regiji. Japanski indeks Nikkei 225 potonuo je za više od sedam posto, hongkonški Hang Seng izgubio je više od tri posto, dok je australski ASX 200 oslabio više od četiri posto.

Posebno snažan udar pretrpjelo je južnokorejsko tržište. Indeks Kospi pao je za više od osam posto, što je aktiviralo tzv. circuit breaker mehanizam i dovelo do 20-minutne obustave trgovanja. Taj sustav služi ograničavanju panične rasprodaje dionica. Slična mjera aktivirana je već u srijedu kada je Kospi zabilježio pad od 12 posto.

Hormuški tjesnac, kroz koji inače prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom, trenutno je gotovo potpuno paraliziran. Promet kroz ovaj uski, ali iznimno važan morski prolaz gotovo je stao otkako je sukob započeo prije tjedan dana.

Prijete rekordne cijene nafte

Na tržištima se već ranije nagađalo da bi cijena nafte mogla dosegnuti razinu od 100 dolara po barelu. No kretanja na tržištu pokazala su se još dramatičnijima. Tijekom ranog trgovanja u Aziji cijena je u svega jednoj minuti skočila za 10 posto, a potom u sljedećih 15 minuta dodatno porasla za još 10 posto.

Zanimljivo je da su tijekom prošlog tjedna tržišta ostala relativno stabilna, iako je postojala realna mogućnost da milijuni barela sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina ostanu blokirani u Perzijskom zaljevu jer tankeri nisu mogli ili nisu željeli prolaziti kroz Hormuški tjesnac.

No nova eskalacija tijekom vikenda, popraćena prizorima uništene energetske infrastrukture u Iranu i diljem Zaljeva, izazvala je naglu reakciju tržišta i val panike među investitorima.

Ključno pitanje koje se sada postavlja jest koliko bi kriza mogla potrajati. Pojedini analitičari procjenjuju da bi, ako zatvaranje Hormuškog tjesnaca potraje do kraja ožujka, cijene nafte mogle dosegnuti rekordne razine veće od 150 dolara po barelu.

Adnan Mazarei iz Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju smatra da je snažan rast cijena bio očekivan s obzirom na prekide proizvodnje u pojedinim zaljevskim državama te znakove dugotrajnog sukoba u regiji.

„Ljudi shvaćaju da ovo neće brzo završiti“, rekao je Mazarei, dodajući kako obećanja o osiguranju i ciljevi koje su iznijele SAD „postaju sve nerealniji“.

Rast cijena nafte mogao bi dodatno povećati troškove važnih derivata poput avionskog goriva, ali i ključnih sirovina koje se koriste u proizvodnji gnojiva.

Većina fizičkih isporuka nafte iz Perzijskog zaljeva namijenjena je azijskim tržištima. Međutim, pojavljuju se znakovi da azijski kupci počinju podizati cijene američkog plina. U nekim slučajevima tankeri koji su prvotno bili na putu prema Europi promijenili su smjer usred Atlantika i zaputili se prema Aziji.

Na rast cijena reagirao je i američki predsjednik Donald Trump, koji je izjavio da su kratkoročna poskupljenja „mala cijena koju treba platiti“ za uklanjanje iranske nuklearne prijetnje.

Američki ministar energetike istaknuo je u nedjelju za američke medije da izraelske snage, a ne Sjedinjene Države, ciljaju iransku energetsku infrastrukturu. Ta izjava dolazi u trenutku pojačane zabrinutosti zbog rasta cijena goriva na američkom tržištu uzrokovanog ratom.

Izvanredni sastanak G7 i reakcija hrvatske Vlade

Referentna cijena nafte ranije je tijekom dana prvi put od 2022. godine premašila granicu od 100 dolara po barelu, iako se kasnije privremeno spustila nešto ispod te razine.

Prema izvješću Financial Timesa, ministri financija skupine G7 u ponedjeljak će održati izvanredni sastanak kako bi razmotrili mogućnost zajedničkog puštanja naftnih rezervi na tržište s ciljem ublažavanja naglog rasta cijena.

Koordinaciju strateških naftnih rezervi provodi Međunarodna agencija za energiju (IEA). Ukupno 32 države članice drže zajednički sustav strateških rezervi namijenjen reakciji u kriznim situacijama na tržištu energenata.

Prema informacijama Financial Timesa, najmanje tri zemlje skupine G7, među kojima su i Sjedinjene Države, zasad su izrazile potporu mogućem zajedničkom puštanju rezervi na tržište.

Istodobno, zbog razvoja situacije na Bliskom istoku i posljedica koje rat u Iranu ima na tržište naftnih derivata, Vlada Republike Hrvatske održat će izvanrednu sjednicu.

Na sjednici će se ponovno ograničiti cijene goriva na benzinskim postajama izmjenama dviju uredbi – o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata te o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Prema izračunu Agencije za ugljikovodike, bez državne intervencije cijena litre dizela već bi u utorak bila viša za 24 centa, dok bi cijena benzina porasla za devet centi.

Takvo povećanje značilo bi da bi prosječni spremnik dizela od 50 litara poskupio za oko 12 eura, dok bi punjenje spremnika benzina bilo skuplje za približno četiri i pol eura.

Uz to, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na sjednici Vlade podnijet će izvješće o organiziranom povratku hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka.