Eskalacija u Libanonu prijeti pregovorima SAD-a i Irana: Napadi, optužbe i neizvjesnost pred Islamabad

Masovni izraelski zračni napadi diljem Libanona dodatno destabiliziraju ionako krhko primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je kako Izrael želi izravne pregovore s Libanonom o razoružanju Hezbollaha i uspostavi mirnih odnosa, ali je pritom naglasio da primirje trenutačno – ne postoji.

Libanonski dužnosnici tvrde da nemaju saznanja o mogućem sastanku između Bejruta i Washingtona sljedeći tjedan, a jedan od njih poručuje kako “neće biti pregovora pod vatrom”. Istodobno, promet kroz Hormuški tjesnac drastično je smanjen, a analitičari upozoravaju da je plovidba i dalje visokorizična.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je Iran da ne smije naplaćivati prolaz tankerima, dok čelnik naftne industrije Abu Dhabija tvrdi da ključni plovni put još nije u potpunosti otvoren. Unatoč svemu, pregovori između SAD-a i Irana planirani su za subotu u Islamabadu, što bi bili prvi izravni razgovori od početka sukoba.

Uoči sastanka, međutim, vlada neizvjesnost. Informacije o dolasku iranske delegacije u Pakistan demantirane su, a pojedine objave na društvenim mrežama su uklonjene. Ipak, pripreme u Pakistanu sugeriraju da bi se razgovori mogli održati prema planu.

Iranska novinska agencija Tasnim objavila je kako su pregovori suspendirani dok se ne uspostavi primirje u Libanonu. Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh to je potvrdio u intervjuu za BBC, ističući kako se Iran suočava s teškim izborom – odustati od ključnog saveznika ili riskirati diplomatski proces.

U međuvremenu, izraelska vojska dodatno podiže retoriku. Glasnogovornik Avichay Adraee optužio je Hezbollah za “opsežnu vojnu upotrebu” kola hitne pomoći, poručivši kako će Izrael djelovati u skladu s međunarodnim pravom protiv takvih aktivnosti, uključujući i napade na medicinske objekte. Za te tvrdnje nisu predočeni dokazi.

Hezbollah, s druge strane, tvrdi da je odgovorio na izraelska “kršenja” primirja. Skupina navodi da je u petak ujutro ispalila rakete na Kiryat Shmonu i Misgav Am na sjeveru Izraela. U priopćenju poručuju: “Ovaj odgovor će se nastaviti sve dok ne prestane izraelsko-američka agresija protiv naše zemlje i našeg naroda.” Izrael se zasad nije očitovao.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je dodatnu dimenziju sukoba, otkrivši da su ukrajinski timovi sudjelovali u operacijama na Bliskom istoku.

“Demonstrirali smo nekim zemljama kako raditi s presretačima. Jesmo li uništili iranske šehide? Jesmo. Jesmo li to učinili samo u jednoj zemlji? Ne, u nekoliko. I po mom mišljenju, ovo je uspjeh.”

Riječ je o prvom javnom priznanju takve vrste suradnje.

Na terenu, izraelska vojska potvrđuje da se nalazi u aktivnoj borbenoj fazi. Zapovjednik IDF-a Eyal Zamir izjavio je: “IDF je u ratnom stanju; nismo u primirju na sjevernom frontu.”

Dodao je i: “U Iranu smo u primirju, ali se možemo vratiti djelovanju tamo u bilo kojem trenutku, i to s velikim intenzitetom.”

Prema libanonskim izvorima, u velikim izraelskim napadima ubijeno je više od 300 ljudi, što dodatno opterećuje diplomatske napore. Donald Trump potvrdio je da je razgovarao s Netanyahuom, zatraživši smanjenje napada na Hezbollah.

Hezbollah također tvrdi da je ciljao izraelske vojnike u južnom Libanonu, dok Izrael navodi da je gađao raketne bacače te skupine. Sukobi su tijekom noći intenzivirani, uz zračne napade i raketiranja koja su aktivirala uzbune i u Tel Avivu.

Situaciju dodatno komplicira status Libanona unutar šireg sporazuma o prekidu vatre između SAD-a i Irana. Iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei poručio je kako zadržava pravo na odgovor na američko-izraelske napade, implicirajući i Hezbollah kao dio tog sukoba.

U regiji Zaljeva zabilježeni su novi incidenti. Saudijska Arabija potvrdila je napade na ključna energetska postrojenja, uključujući naftovod Istok-Zapad. Postrojenje Abqaiq, koje osigurava oko 5 posto globalne opskrbe naftom, također je bilo pogođeno.

Istodobno, Kuvajt je osudio napade dronovima na vitalnu infrastrukturu, koje pripisuje Iranu i njegovim saveznicima, dok Teheran negira bilo kakvu umiješanost tijekom razdoblja primirja.

Promet kroz Hormuški tjesnac ostaje ozbiljno narušen, na razini ispod 10 posto uobičajenog. U takvim okolnostima, Trump je ponovno upozorio Iran:

“Postoje izvješća da Iran naplaćuje prolaz tankerima koji prolaze kroz Hormuški tjesnac. Bolje da to ne rade, a ako rade, neka odmah prestanu.”

Dodao je i kako će se “nafta ponovno početi kretati, sa ili bez pomoći Irana”.

Unatoč svemu, Trump ostaje optimističan u pogledu pregovora:

“Vrlo sam optimističan”, rekao je, dodajući kako su iranski predstavnici “mnogo razumniji” za pregovaračkim stolom nego u javnim istupima.

“Pristaju na sve stvari oko kojih se moraju složiti. Zapamtite, pokoreni su. Nemaju vojsku. Ako ne postignu sporazum, bit će vrlo bolno.”

Ipak, iranski pregovarački tim još nije otputovao u Pakistan. Analitičar Abas Aslani upozorava da nastavak izraelskih napada u Libanonu dovodi u pitanje održavanje sastanka.

„Iranska delegacija nije otputovala iz Teherana jer iranska strana tvrdi da ako se izraelski napadi na Libanon nastave, neće biti pregovora u Islamabadu“, rekao je.

Dodaje kako je ključni problem – nepovjerenje:

„Iran ne vjeruje Sjedinjenim Državama… to je stari strah ovdje u Teheranu.“

U međuvremenu, Reuters izvještava da Trump razmatra povlačenje dijela američkih snaga iz Europe, nezadovoljan odnosima unutar NATO-a i izostankom podrške saveznika u osiguravanju Hormuškog tjesnaca.

Napetosti tako ostaju visoke na više razina – od bojišta u Libanonu do diplomatskih kanala u Islamabadu – dok se svijet nalazi na rubu šire eskalacije.