EU nemoćna na Balkanu: Ništa od izborne reforme u BiH, a sankcije Dodiku mogli bi blokirati Mađarska i - Hrvatska

Dok Dodiku pokušavaju nametnuti sankcije, propuštena je još jedna prilika za dogovor o izbornoj reformi u BiH

Europska unija je razočarana nedostatkom uspjeha u pregovorima o izbornoj i ustavnoj reformi u BiH, što u ovim opasnim okolnostima dodatno usporava napredak ove zemlje i zadržava stanje stalnih napetosti.

Europska unija u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama posreduje u pregovorima o izbornoj reformi u BiH, ali do sada, iako je uspjela "približiti stavove", nije uspjela postići rješenje.

Posrednica EU Angelina Eichhorst je priznala da je teško zadovoljiti sve strane i da su gotovo iscrpljene mogućnosti postizanja konsenzusa. I dalje su glavne prepreke dogovor o načinu izbora dvaju članova trojnog Predsjedništva BiH, onog iz entiteta Federacije BiH te onog iz nadležnosti Doma naroda Federacije BiH.

Izvori iz EU su potvrdili da su glavne prepreke dogovora stavovi SAD i HDZ-a Bosne i Hercegovine. Ove dvije strane optužuju jedna drugu.

No, zanimljiv je stav diplomata EU da se izbori u BiH svakako trebaju održati, s dogovorom ili bez dogovora o izbornim reformama. Takav je stav neprihvatljiv za Hrvate u BiH, ali i za Hrvatsku, jer se smatra da se time ohrabruje blokada dogovora od strane onih kojima odgovara dosadašnji sustav kojim su Hrvati u BiH preglasani.

I dok se nastavlja prijepor unutar Federacije BiH, od toga bez sumnje profitira Milorad Dodik, kojem se stalno prijeti sankcijama iz EU, ali dosad o tome nije bilo suglasja. Otvoreno se sankcijama protiv Dodika protivila Mađarska, ali se i Hrvatska spominjala kao država koja se tome protivi. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović javno je rekao da je Dodik partner i da se on protivi sankcijama. Hrvatska je javno govorila da "treba dati šansu dijalogu". A sankcije EU ostale su kao mogućnost ako sve druge mogućnosti propadnu.

No, prijetnja sankcijama Dodiku nema veze s pregovorima o izbornoj reformi, već više s njegovim postupcima koji ugrožavaju jedinstvo, suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Europska unija još od 2011. ima okvir o uvođenju sankcija protiv pojedinaca ili subjekata koji ugrožavaju jedinstvo zemlje, ali do sada one nisu korištene. Njemačka i neke druge države već su predložile da se taj okvir koristi kako bi se sankcionirali Milorad Dodik i drugi koji su poduzeli korake za prebacivanja ovlasti države na entitet Republike Srpske.

Taj je okvir sada produljen do 31. ožujka 2024. godine, što znači da se u svakom trenutku mjere mogu uvesti protiv bilo koga. Međutim, sada je pojašnjeno da se imena osoba na listu mogu stavljati samo ako se u Vijeću sve države slažu s tim. U praksi se to računa kao svojevrsna Dodikova pobjeda jer bi, primjerice, Mađarska i Hrvatska to mogle blokirati.

Hrvatska je zbog toga svakako u nezgodnoj situaciji jer, iako ima simpatije za zahtjeve da se osigura da Hrvati u BiH sami biraju svoje predstavnike, savezništvom s Dodikom, pogotovo nakon ruske agresije na Ukrajinu i znajući neprikrivene odnose Dodika s Moskvom, Hrvatska slabi svoju poziciju u Bruxellesu kada je u pitanju BiH.

Međutim, bez obzira na to što se traži jednoglasna odluka, sankcije se ne mogu isključiti, kažu diplomati u Bruxellesu, ako Dodik nastavi ugrožavati jedinstvo BiH. Uostalom, za nekoliko su tjedana izbori u Mađarskoj i pitanje je kako će se ta država ponašati nakon toga. Uvijek ostaje mogućnost da države članice individualno uvode sankcije pokaže li se da je to nemoguće unutar EU. U svakom slučaju, i ova situacija pokazuje da je EU čak i na Zapadnom Balkanu nemoćna, što je i rezultat nedostatka jedinstva među državama članicama.