Europa komunizam nazvala totalitarizmom, a Hrvatska još šuti: koga se boje

°5%POLJSKA ZABRANILA KOMUNIZAM – HOĆE LI HRVATSKA KONAČNO PRESTATI ŠUTJETI?

Koga se vldajuća struktura boji? Naroda koji je glasao za njih, jednim dijelom i zbog ove teme, a kome se ovom administrativnom šutnjom HDZ i partneri boje?

Dalije, Sandre, Miće, Siniše ....seketaša, antifa i komunjara?

Poljska je napravila potez koji je u velikom dijelu Europe još uvijek politički tabu. Odlukama institucija i zakonodavstva koje zabranjuje promicanje totalitarnih ideologija, jasno je poručeno: komunizam nije samo ideja iz prošlosti, nego ideologija odgovorna za represiju, progone i milijune žrtava.

Za narode srednje i istočne Europe to nije ideološka rasprava nego pitanje povijesne pravde.

Upravo zato sve češće se postavlja pitanje:
ako su mnoge države jasno povukle crtu prema totalitarizmima – zašto Hrvatska još uvijek vodi beskrajne rasprave bez konkretnih odluka?

Europa je već donijela presudu komunizmu

Tvrdnja da je komunizam totalitarna ideologija nije politički slogan, nego stav europskih institucija.

Europski parlament je u Rezoluciji o europskoj savjesti i totalitarizmu (2009.) jasno naveo da su nacistički i komunistički režimi odgovorni za masovna kršenja ljudskih prava, političke progone, deportacije i milijune žrtava.

Još snažnije, Rezolucija Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019.) izjednačava nacističke i komunističke zločine kao dio totalitarne povijesti kontinenta.

Uz to, Praška deklaracija o europskoj savjesti i komunizmu (2008.) poziva države Europe da jasno osude komunizam i uklone njegovu simboliku iz javnog prostora.

Drugim riječima:
Europa je komunizam već označila kao totalitarizam.

Hrvatska ima dvije deklaracije – ali nema političku hrabrost

Hrvatski sabor donio je dva ključna dokumenta.

Prvi je Deklaracija o antifašizmu (2005.), kojom se potvrđuje da je antifašistička borba civilizacijska vrijednost i dio temelja moderne Hrvatske.

No odmah nakon toga Sabor donosi i Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj (2006.), kojom priznaje da je komunistički režim:

• provodio političke progone

• zatvarao i likvidirao političke protivnike

• gušio slobodu govora i političkog pluralizma

• kršio temeljna ljudska prava

Dakle, država je formalno priznala zločine komunizma.

Ali tu je sve stalo.

Moralna obveza prema žrtvama

Komunistički režim u Europi ostavio je iza sebe desetke milijuna žrtava.

U Hrvatskoj su posljedice tog sustava i dalje vidljive kroz masovne grobnice nakon 1945., političke likvidacije bez suđenja, represiju nad Crkvom i vjernicima, zatvaranja političkih protivnika i djelovanje represivnog aparata poput UDBE

Zbog toga pitanje komunizma nije samo politička polemika nego moralna obveza prema žrtvama.

Jer svaka država koja se naziva demokratskom mora jasno reći niti jedan totalitarni sustav nema pravo na političku rehabilitaciju.

Hoće li Hrvatska konačno povući crtu?

Poljska je odlučila povući jasnu granicu prema komunističkoj ideologiji.

U Hrvatskoj se rasprava i dalje vodi između deklaracija, ideoloških polemika i političkih kalkulacija.

No pitanje koje sve češće dolazi iz javnosti glasi ako je Europa komunizam već proglasila totalitarizmom, zašto Hrvatska još uvijek dopušta političke strukture koje se na njega otvoreno pozivaju?

Povijest je već donijela sud.

Pitanje je samo hoće li ga hrvatska politika imati hrabrosti priznati.