Europska zemlja ne želi više pomagati Ukrajini: “Odbijamo i razgovarati o tome”

Mađarska "odbija i same razgovore" o europskom financiranju daljnjeg naoružavanja Ukrajine sve dok Kijev ne vrati prava mađarskoj manjini u Ukrajini i ne ukloni mađarsku banku OTP s liste međunarodnih sponzora rata, izjavio je u četvrtak mađarski ministar vanjskih poslova.

Rasprava o ratu ponovno je pokazala da treba više govoriti o miru “jer velika većina i dalje priča o ratu”, rekao je Peter Szijjarto nakon neslužbenog sastanaka europskih ministara vanjskih poslova u Toledu u Španjolskoj.

Većina se zalaže za nastavak naoružavanja, dodao je Szijjarto, priopćilo je njegovo ministarstvo.

Taj pristup i prijedlog EU-a da se za vojnu pomoć izdvaja pet milijardi eura godišnje u iduće četiri godine pokazao je da “svi računaju s dugotrajnim ratom”, nastavio je ministar.

“Nažalost, ja sam opet bio jedini koji je danas govorio protiv tog pristupa. Ne želimo još četiri godine rata, želilmo ga okončati što je prije moguće”, istaknuo je Szijjarto.

Po njegovim riječima, Mađarska je bila pod golemim pritiskom da glasa za novu tranšu od 500 milijuna eura za isporuku oružja Ukrajini i paket od 20 milijardi dolara u iduće četiri godine.

To znači da bi mađarski porezni obveznici morali dati 210 milijuna eura iako “nisu nimalo odgovorni za rat”, naglasio je.

Mađarska odbija razgovore o tim prijedlozima sve dok Ukrajina ne skine OTP banku s liste međunarodnih sponzora rata. “Nevjerojatno je da se od Mađarske očekuje da plati milijune eura svojih poreznih obveznika za naoružavanje Ukrajine, a ta ista zemlja banku u kojoj su računi tri miijuna Mađara naziva međunarodnim sponzorom rata”, istaknuo je.

Josep Borrell, visoki europski predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku, predložio je da se sastane sa Szijjartom i ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom, ali je kasnije odustao, rekao je Szijjarto i ustvrdio kako je Borrellu rekao da OTP banka nije prekršila europske zakone ili sankcije.

Što se tiče mađarske manjine u Ukrajini, Szijjarto je rekao da 1. rujna počinje “ukrajinizacija” oko 15.000 učenika, a Mađarska istovremeno omogućuje školovanje za 5000 izbjegle ukrajinske djece.

Dodao je da nova pravila koja stupaju na snagu u Ukrajini predstavljaju “teško kršenje međunarodnog prava” i najavio da će Mađarska to pitanje smatrati prioritetnim kada na jesen počne procjena zahtjeva Kijeva za članstvom u EU-u.

Mađarska će također biti snažno protiv prijedloga da se uvedu sankcije ruskom energetskom sektoru, rekao je Szijjarto.

“Ne samo zato što je to protiv naših nacionalnih interesa, nego i zato što su sankcije protiv nuklearnog sektora izvrstan primjer kako sankcije uništavaju konkurentnost europskog gospodastva i kako nas drže budalama”, istaknuo je.

SAD je više nego udvostručio uvoz uranija iz rusije u prvoj polovici 2023., rekao je Szijjarto.

Govoreći o situacji u zapadnoj Africi, ministar je naveo da će ta regija, ako ne uspije uspostaviti mir i stabilnost, postati izvor novih migracija s kojima se Europa neće moći nositi.

“Umjesto da pomogne u obrani vanjskih granica…Bruxelles nastavlja poticati migracije”, istaknuo je Szijjarto.