Europski čelnici uz rezervu prihvatili američki mirovni nacrt za Ukrajinu: „Temelj koji zahtijeva dodatni rad“

Na marginama samita G20 u Johannesburgu, čelnici 11 zemalja i Europske unije usuglasili su se da američki nacrt mirovnog plana za Ukrajinu predstavlja početnu osnovu, ali i dokument koji zahtijeva „dodatni rad“. U zajedničkoj izjavi objavljenoj u subotu naglasili su kako pojedine odredbe — posebice one koje se odnose na ograničavanje ukrajinskih oružanih snaga — izazivaju ozbiljne sumnje i bojazni među euroatlantskim partnerima.

„Zabrinuti smo zabrinutost zbog predloženog ograničavanja ukrajinskih oružanih snaga, što bi Ukrajinu učinilo ranjivom na buduće napade“, navodi se u izjavi čelnika, koja ujedno potvrđuje da nacrt američkog dokumenta od 28 točaka služi kao „temelj koji zahtijeva dodatni rad“.

U ime Europske unije dokument su potpisali Ursula von der Leyen i Antonio Costa, uz francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, finskog predsjednika Alexandera Stubba, njemačkog kancelara Friedricha Merza te premijere Marka Carneyja (Kanada), Micheála Martina (Irska), Giorgie Meloni (Italija), Sanae Takaichi (Japan), Dicka Schoofa (Nizozemska), Pedra Sáncheza (Španjolska), Keira Starmera (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Jonasa Gahra Storea (Norveška). Čelnici ističu kako američki prijedlog „uključuje važne elemente koji će biti bitni za pravedan i trajan mir“, ali ujedno podsjećaju na temeljni princip međunarodnog poretka: „jasni smo u načelu da se granice ne smiju mijenjati silom“.

Posebno naglašavaju da svi elementi koji zadiru u nadležnosti Europske unije i NATO-a „zahtijevaju suglasnost članica EU-a i NATO-a“, te najavljuju kako će „nastaviti blisku koordinaciju s Ukrajinom i Sjedinjenim Državama u nadolazećim danima“.

Napetosti zbog američkog nacrta

U Kijevu se, prema diplomatskim izvorima, nacrt gleda s velikom zabrinutošću. Američki plan uključuje nekoliko središnjih ruskih zahtjeva: Ukrajina bi se trebala odreći dijela okupiranog teritorija, pristati na smanjenje svoje vojske i odustati od težnji za članstvom u NATO-u. Prema predloženoj shemi, Rusiji bi ostali Donjeck, Luhansk i Krim, dok bi se Moskva morala povući s ostalih okupiranih područja.

Ukrajinska strana smatra takve zahtjeve duboko problematičnima jer zadiru u teritorijalni integritet države i dugoročno ograničavaju njezin obrambeni kapacitet. Ipak, plan predviđa i određene kompenzacijske mehanizme: Kijev bi dobio zapadna sigurnosna jamstva dizajnirana da spriječe buduće ruske napade.

Ekonomski paket i obnova

Jedna od ključnih komponenti američkog prijedloga odnosi se na opsežan globalni paket za obnovu Ukrajine nakon rata. Prema nacrtu, međunarodna zajednica trebala bi podržati osnivanje Ukrajinskog fonda za razvoj, s ciljem ubrzavanja izgradnje moderne i konkurentne ekonomije, uključujući ulaganja u tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju.