EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA presudio u korist veterana HVO-a koji su tužili Hrvatsku: Dužna im je mirovine
Europski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska prekršila pravo na mirno uživanje vlasništva dvojici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zbog devetogodišnjeg kašnjenja u isplati zaostalih mirovina.
Sudska odluka uslijedila je nakon zahtjeva dvojice bivših pripadnika HVO-a čije je slučajeve sud u Strasbourgu spojio jer se radilo o istovrsnoj tematici.
Obojica bivših pripadnika HVO-a bili su ranjeni prilikom ratnih operacija u Bosni i Hercegovini. Međudržavnim sporazumom o suradnji između RH i BiH koji je stupio na snagu 1. srpnja 2006. regulirana su prava žrtava rata iz reda HVO-a.
Tim sporazumom bilo je predviđeno da Hrvatska isplaćuje članovima HVO-a mirovine kao i razliku između mjesečnog iznosa invalidnine koji dodjeljuje nadležno tijelo BiH i invalidske mirovine na koju bi imali pravo temeljem hrvatskih propisa.
Vlada RH je 12. listopada 2016. donijela odluku prema kojoj se isplata mirovina članovima HVO-a, počevši od zaostalih obveza za 2007. i za svaku sljedeću godinu, trebala isplaćivati nakon osiguranja dovoljnih novčanih sredstava u državnom proračunu za sve korisnike u određenoj godini.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) je toj skupini korisnika priznao pravo na invalidske mirovine koje su im redovito isplaćivane, no zaostale dospjele obveze od srpnja 2006. do listopada 2008. nisu im odmah isplaćene.
Premda je u međuvremenu HZMO podnositeljima podmirio sve dospjele obveze, Europski sud je sukladno svojoj dobro utvrđenoj praksi ponovio da se kašnjenja u izvršenju pravomoćnih sudskih ili upravnih odluka ne mogu opravdati nedostatkom novčanih sredstava u državnom proračunu, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.
Budući da su isplate invalidskih mirovina izvršene tek protekom razdoblja od devet godina od priznanja prava, a uzevši u obzir da je Europski sud i puno kraća razdoblja neisplate smatrao pretjeranima, sud je utvrdio povredu Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u odnosu na oba podnositelja.
Na ime nematerijalne štete jednome je dosuđena naknada od 5000 eura, a drugome od 6000 eura, dok će obojica dobiti i po dvije tisuće eura za sudske troškove.
