Fakultet političkih znanosti kao akademsko pokriće za Možemo i lijevo-liberalne udruge oko GONG-a

U javnom prostoru predstavljaju se kao analitičari i stručnjaci, u slobodno vrijeme su aktivisti, a u radno vrijeme dohodak ostvaruju iz rashodovne strane proračuna Republike Hrvatske.

Hrvatsko politološko društvo objavilo je priopćenje povodom komentara premijera Andreja Plenkovića o profesoru Draženu Laliću potpisano od strane Izvršnog odbora te strukovne udruge. U priopćenju se navodi kako je ovaj napad premijera na sveučilišnog profesora i angažiranog intelektualca, autokratski čin narušavanja slobode izražavanja i napad na medije.

“Hrvatsko politološko društvo najoštrije osuđuje neargumentirane kritike koje je predsjednik Vlade R H, Andrej Plenković, uputio prof. dr. sc. Draženu Laliću i RTL televiziji. Riječ je ne samo o napadu na pojedinca koji je naš član, nego napadu na cjelokupnu politološku zajednicu, kao i na medije koji naša znanja koriste s ciljem informiranja javnosti. (…) Takav ničim argumentiran verbalni napad predsjednika Vlade RH na našeg člana i uglednog hrvatskog znanstvenika, bio je ne samo napad ad hominem – što ga samo po sebi diskvalificira – nego i napad na pravo izražavanja mišljenja i intelektualnu slobodu. Andrej Plenković, svojim je neprimjerenim činom ugrozio slobodu znanstvenog izražavanja i dodatno oslabio ionako slabu poziciju medija. S obzirom na nesrazmjer moći, ovakav napad predsjednika Vlade na predstavnika znanstvene zajednice i angažiranog intelektualca, ima potencijal potaknuti osjećaj straha i nesigurnosti. (…) Teško da možemo tvrditi da su u ovom društvu zaštićene sloboda izražavanja, sloboda znanstvenoga djelovanja i sloboda medija – sve do jedne temeljne vrednote ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europskoj uniji.(…)  Hrvatsko politološko društvo poziva sve, a pogotovo nositelje ključnih pozicija u državi te čelnike političkih stranaka, da neargumentirane kritike i napade prestanu koristiti kao dio svojeg političkog repertoara te da eventualne kritike koje primaju otklone radom za opće dobro i u korist cjelokupne političke zajednice. “, navedeno je u priopćenju kojeg potpisuje Izvršni odbor Hrvatskog politološkog društva.

O čemu su se sve oglašavali?

Promotrimo li internetsku stranicu Hrvatskog politološkog društva možemo primijetiti da se radi o udruzi kojoj je ovo priopćenje jedina vijest i aktivnost u ovoj 2021. godini. Priopćenje je prenijeto i na društvenim mrežama GONG-a u znak podrške prof. Laliću.

Tijekom 2020. godine HPD je objavio tri vijesti i to: poziv na sudjelovanje i program Hrvatskih politoloških razgovora koji su održani putem Zoom aplikacije na temu Politologija u doba pandemij.

Između ostalog na tom skupu održana je i panel rasprava tj. predstavljanje projekta „Neposlušne demokracije na europskoj periferiji“ koju je moderirao Dario Čepo, a na kojima su izlagale nova zagrebačka dogradonačelnica Danijela Dolenec i novoizabrana gradska zastupnica u zagrebačkoj Skupštini Daniela Širinić na temu „Sindikati u periodu Velike recesije: slabljenje, revitalizacija ili kontinuiteti? Parna studija Hrvatske i Srbije“. Na istom skupu izlagali su ili moderirali raspravu mnogi članovi ili podupiratelji koji istovremeno djeluju u aktivističkim udrugama, fakultetima i Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom 2020. godine objavljena je još samo jedna aktivnost poziv za sudjelovanje na skupu Sabora politologa u Beogradu.

Tko je na čelu Hrvatskog politološkog društva?

Strukovna udruga osnovana 1966. godine u Zagrebu kao Politološko društvo Hrvatske. Sukladno statutu osnovna djelatnost je promicanje i razvoj političke znanosti, unapređivanje znanstvenih i stručnih standarda u profesionalnom djelovanju politologa i stručnjaka u području demokratske političke kulture.

Na Skupštini Hrvatskog politološkog društva 4. prosinca 2019. godine sukladno Statutu u tijela upravljanja udrugom izabrani su: predsjednik: Goran Čular, potpredsjednici: Višeslav Raos i Ana Matan, te tajnica: Anka Kekez Koštro.

U Izvršni odbor HPD-a: Nikola Baketa, Dario Čepo, Ivan Grdešić, Maja Horvat, Mirjana Kasapović, Dražen Lalić, Đana Luša, Robert Mikac, Daniela Širinić, Borna Zgurić i Krešimir Petković. U Nadzorni odbor HPD-a izabrani su: Vlasta Ilišin, Marko Kovačić i Marjeta Šinko.

U Registru neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija vidljivo je da udruga nije predala financijska izvješća za 2020. godinu tj. da ona nisu javno dostupna, a za što odgovornost snosi Goran Čular kao predsjednik udruge, koji je na toj poziciji naslijedio Dražena Lalića.

Goran Čular bio je u tijelima GONG-a u prethodnim razdobljima, obnašao je dužnost prodekana Fakulteta političkih znanosti za vrijeme mandata dekana Nenada Zakošeka, a na fakultetu predaje kolegije poput Političkih stranaka i Političkog sustava Hrvatske. Na stranici Tko je tko u hrvatskoj znanosti navodi se da je na FPZG-u zaposlen od 1995. godine, a 1999. godine magistrirao je na CEU u Budimpešti, dok je doktorirao na FPZG-u 2004. godine.

Prof. Zakošek bio je dugi niz godina predsjednik Vijeća GONG-a, a danas tu dužnost obavlja Berto Šalaj, također „nepristrani komentator“ na HRT-u i izbornoj noći Lokalni izbori 2021.

Nalaz Državne revizije FPZG-a dao je uvjetno mišljenje uočivši brojne propuste i netransparentnost u poslovanju Fakulteta posebice u postupcima javne nabave, te upravljanju budžetom.

Navedeni nalaz je pokazao da je npr. 2014. godine više od 74% prihoda ostvareno iz državnog proračuna (20.643.500 kn), a da se na plaće zaposlenih isplatilo 18.558.463 kn ili 63% tog iznosa. U revizijom obuhvaćenom razdoblju fakultet je imao 104 zaposlenika, a od toga njih 51 činilo je nastavno osoblje. U istom razdoblju Nenad Zakošek bio je jedan od čelnika Friedrich Ebert Stiftung u Zagrebu, a trenutno je glavni urednik Blickpunkt Kroatien.

Najuže rukovodstvo HPD-a ujedno je prisutno u javnom aktivističkom i analitičarskom nastupu, a mnogi od njih su se sada i politički aktivirali kroz lijevo-liberalnu platformu Možemo!, te su u javnom prostoru zagovarali transparentnost dok se istovremeno ta načela ne vide iz njihovog dosadašnjeg profesionalnog rada.

Posebnu pažnju i daljnju analizu zaslužuje projektna usmjerenost fakulteta posebno u povezivanju civilnog društva i akademske zajednice.

Treba izdvojiti projekt Aktivni studenti – korisni građani – pravedno društvo: partnerstvo u razvoju programa društveno korisnog učenja za razvoj kompetencija studenata i studentski doprinos zajednici u iznosu dobivenih sredstava od 1.051.713,95 HRK nositelja GONG-a i partnera FPZG-a i HND-a, a čiji su nositelji aktivnosti na fakultetu Izv. prof. dr. sc. Tena Perišin, Prof. dr. sc. Gordana Vilović, Doc. dr. sc. Ana Petek i Izv. prof. dr. sc. Berto Šalaj.

FPZG je provodio i projekt čiji je nositelj Zelena akcija, a partner Institut za političku ekologiju pod nazivom „Modeliranje društveno korisnog učenja za okoliš“. Iznos dobivenih sredstava iznosio je 1.102.150,78 HRK. Voditeljica projekta koji se provodi od 1.10.2016. do 30.9.2021. godine „Disobedient Democracy: A Comparative Analysis of Contentious Politics in European Semi-periphery“ u Hrvatskoj, Srbiji, Španjolskoj i

Portugalu o neposlušnim demokracijama je nova dogradonačelnica Danijela Dolenec. Projekt je ostvario podršku 4.200.000 kn financiran od Švicarske zaklade za znanost.

Podsjetimo, o Draženu Laliću, sociologu i politologu s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji je pozvan da kao nezavisni komentator na RTL-u govori o izborima u Zagrebu, već smo pisali. Lalićeva kći je, naime, aktivistica Centra za mirovne studije u kojemu su ključnu ulogu godinama imali Sandra Benčić i Gordan Bosanac, danas važni članovi stranke Možemo. Lalićevi predizborni komentari bili su iznimno pristrani, a u jednom je trenutku čak Tomaševića nazvao “našim”. U obraćanju medijima premijer Andrej Plenković Lalića je nazvao plaćenikom koji dolazi na televizije kako bi gadio HDZ-ove kandidate.

Ono što je Domovinski pokret isticao tijekom kampanje je problem financiranja platforme i svih onih koji su omogućili mreži tzv. nevladinih udruga da izvuku stotine milijuna kuna iz različitih proračuna. Razotkriven je niz instituta i udruga koje su dobivale enormna sredstva, a koje su vodili Tomislav Tomašević, Danijela Dolenec, Sandra Benčić i drugi sadašnji članova stranke Možemo.

Osim toga, saborski zastupnik Stipo Mlinarić podnio je kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv stranaka Zagreb je naš i Možemo kao i protiv novoizabranog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića zbog postojanja sumnje da su počinili prekršaje nedopuštenog financiranja političkih stranaka i kandidata.

Zastupnik Mlinarić je istaknuo da se stranka Možemo financira nelegalno preko njemačke stranke Zelenih preko instituta koji su otvorili u Hrvatskoj što je protuzakonito i protivno Ustavu Republike Hrvatske. Ugledni odvjetnik Željko Olujić je ocijenio da se radi o ozbiljnom prekršaju i naznaci osnovane sumnje u izvršenje kaznenog djela.

Zašto je problematično financiranje stranaka iz inozemstva i tko su donatori pojedinih stranaka ili kandidata?

Financiranje političkih stranaka i izbornih kampanja u Hrvatskoj često zaokuplja pažnju medija ili je tema rasprava na okruglim stolovima neposredno pred parlamentarne, predsjedničke ili lokalne izbore, ili nedugo nakon njih, a nakon toga prestaje biti u fokusu javnosti – osim ako se ne radi o pojedinim aferama i zloupotrebama. Političke donacije otvaraju mnoštvo mogućnosti za nalaženje nepoštenih ili nezakonitih „zajedničkih interesa“ između donatora i političara što u konačnici može dovesti do privatizacije odluka koje donose kreatori javnih politika.

Ako ekonomska moć postane glavni čimbenik u izbornom natjecanju jedino oni koji posjeduju ekonomsku moć biti će u mogućnosti da zadobiju i političku moć, upozorio je još prije nekoliko godina Transparency International Hrvatska.

U Zakonu se izričito zabranjuje financiranje političkih stranka, nezavisnih zastupnika, nezavisnih vijećnika, neovisnih lista odnosno lista grupe birača i kandidata od “stranih država, stranih političkih stranaka, stranih pravnih osoba, stranih fizičkih osoba (osim državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima)”. Također su zabranjene i donacije iz neimenovanih (anonimnih) izvora.

Time je u Hrvatskoj stvoren solidan zakonski okvir, međutim, transparentnost stranačkog financiranje ovisi o implementaciji regulative.

Spomenute stranke odbacuju tvrdnje da se njihov rad financira iz inozemstva.