“ Fanatizam je opet ubio. Drugi put. Nepodnošljivo je ”

Okrutno ubojstvo profesora povijesti u Francuskoj

Užas nakon ubojstva u Francuskoj - Macron: islamistički čin

Brutalno ubojstvo učitelja u blizini Pariza izaziva bijes i užas u Francuskoj. Predsjednik Emmanuel Macron govorio je o "očito islamističkom napadu". Muslimanski predstavnici također su izrazili svoje gnušanje. Prema policijskom glasnogovorniku, navodnog napadača ustrijelila je policijska patrola nedugo nakon zločina u petak navečer nakon što je navodno ubio svoju žrtvu nožem. Francuski antiteroristički tužitelj navodno je potvrdio uhićenje devet osoba bliskih počinitelju. Incident se dogodio na ulici, u sjevernom pariškom predgrađu Conflans-Sainte-Honorine. Prema prethodnim informacijama, navodno je profesor povijest Samuela Paty u prošlosti raspravljao i pokazivao danske crtane Muhamedove crteže. Kaže se da je na sebe navukao bijes muslimana, a primao je i prijetnje. Nakon zločina u petak navečer, u nekim se izvješćima spominje odrubljivanje glave. Prema ostalim informacijama, prerezano mu je grlo. Navodi se da je počinitelj 18-godišnji Čečen koji je bio naoružan kuhinjskim nožem. Među uhićenima je i nekoliko članova obitelji osumnjičenog. Macron, koji je u petak navečer posjetio mjesto zločina, rekao je: "Pozivam sve naše sunarodnjake da stoje zajedno, da budu jedinstveni". Žrtva je naučila svoje učenike da imate slobodu vjerovati ili ne vjerovati ničemu. Zbog toga je čovjek ubijen“. "Nećete se izvući", rekao je Macron misleći na islamističke teroriste. "Ubojstvo profesora povijesti Samuela Patyja napad je na slobodu izražavanja i vrijednosti republike. Napadati profesora znači napasti sve francuske građane i slobodu", napisao je predsjednik Nacionalne skupštine Richard Ferrand na Twitteru. Premijer Jean Castex govorio je o "činu barbarstva". Cilj mu je sekularnost Francuske, "kralježnica republike". Država će djelovati protiv ove opasnosti. "Islamizam vodi rat protiv nas: moramo ga natjerati da napusti zemlju", odgovorila je desničarska političarka Marine Le Pen na Twitteru. Također je zabrinuta predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen. Osim rođaka žrtve, misli na učitelje i profesore u Francuskoj i Europi. "Bez njih nema građana. Bez njih nema demokracije", napisala je na Twitteru. Veliki imam iz Bordeauxa, Tarek Oubrou, najoštrije je osudio napad i obranio pravo na prikazivanje Muhamedovih crtića. "Bog je čovjeku dao dopuštenje da karikira božansko", rekao je. Teološki se to može opravdati iz religijskih tekstova. Učenike je potrebno naučiti toleranciji i otvorenosti. Francusku  godinama potresaju islamistički napadi. Prema službenim statistikama, ubijeno je više od 250 ljudi.

Pariz, 17. listopada 2020. (KAP / KNA)

“Fanatizam je opet ubio. Drugi put. Nepodnošljivo je ”

Tako započinje izjava koju je popodne objavila nadbiskupija Rouen koja je prije 4 godine, 26. srpnja 2016., pretrpjela barbarski napad od ruke islamskog ekstremizma kada su oca Jacquesa Hamela, 85-godišnjeg svećenika, zaklala dva mlada ekstremista u maloj crkvi Saint-Étienne-du-Rouvray. Iz tog razloga u nedjelju, 18. listopada, u 15 sati, vođe religija, posebno muslimani, sastali su se ispred „Stele za mir i bratstvo“ postavljene u crkvi Saint-Étienne-du-Rouvray u spomen na oca Jacquesa Hamela.  Željeli su dati glas zajedničkoj predanosti i nastojanju za bratstvo odbacivanjem svakog nasilja. Katolička zajednica Rouena u priopćenju izražava obitelji i rodbini Samuela Patyja, profesora na koledžu Bois d'Aulne iskrenu sućut i solidarnost s cijelom obrazovnom zajednicom koledža na kojem je profesor predavao: studentima, nastavnicima, i roditeljima. Biskupija u Rouenu nastavit će podučavati temeljne elemente bratstva. Deset zapovijedi su osnova: „Klanjat ćeš se samo Bogu“ i „Ne ubij“ su nam nerazdvojni. Neka ubojica i tko hrani fanatizam pronađu svjetlo u autentičnom susretu s Bogom. Bog nikada ne želi smrt, čak ni neprijateljsku. Bog želi da se čovječanstvo odmakne od „Zla“ kako bi pronašlo svoj poziv u ljubavi ”. Izjavu je potpisao nadbiskup Rouena mons. Dominique Lebrun.

Rimokatolička nadbiskupija Rouen

Rouenska nadbiskupija (francuski: Archidiocèse de Rouen, latinski: Archidioecesis Rothomagensis) je rimokatolička nadbiskupija latinskog obreda u Francuskoj sa sjedištem u gradu Rouenu. Predstavlja jednu od petnaest nadbiskupija na teritoriju Francuske, a teritorij joj otprilike pokriva područje Normandije. Prema legendi biskupiju ju je osnovao izvjesni Nikazije, učenik sv. Dionizija iz Pariza, koji je i sam postao mučenikom nedugo nakon dolaska u Normandiju. Nakon što je 744. na njeno čelo stao biskup Grimo, uzdignuta je u nadbiskupiju. Sufraganske biskupije Rouena u srednjem vijeku  bile su: Évreux, Avranches, Sées, Bayeux, Lisieux i Coutances. Danas su to: Bayeux, Coutances, Évreux, Le Havre i Sées. Nadbiskupovo sjedište je gotička katedrala u Rouenu iz 13.stoljeća, koja je bila teško oštećena za vrijeme drugog svjetskog rata i kasnije obnovljena.

Nadbiskup Nadbiskupije Ruen Dominique Lebrun

Sadašnji nadbiskup Rouena je Dominique Lebrun. Dominique Julien Claude Marie Lebrun (rođen je 10. listopada 1957. u Rouenu ). Za svećenika je zaređen 9. lipnja 1984. godine i inkardiniran je u biskupiju Saint-Denis. Između ostalog, bio je kapelan za mlade, svećenik „Papinskog francuskog sjemeništa“ u Rimu i župnik katedralne župe u Ruenu. 28. lipnja 2006. papa Benedikt XVI. imenovao ga je ordinarijem biskupije Saint-Étienne . Za biskupa ga je zaredio 9. rujna 2006. kardinal Philippe Barbarin . 10. srpnja 2015. godine papa Franjo imenovao ga je metropolitanskim nadbiskupom Rouena, koji tradicionalno nosi titulu primasa Normandije.

Nakon prvog ubojstva 24. srpnja 2016. godine – muslimani su sa katolicima bili na misi protiv terorizma

„Muslimani su u znak podrške i solidarnosti sa svojim kršćanskim prijateljima, a sve protiv nasilja i terorizma, bili na nedjeljnoj katoličkoj misi u Rouenu. Sve se dogodilo nakon okrutnog zločina u utorak za koji je odgovornost preuzela „Islamska država“, kada su dvojica terorista upala u crkvu u gradiću Saint-Etienne-du-Rouvrayu, na sjeveru Francuske tijekom jutarnje mise te su prerezali grkljan svećeniku i teško ranili još jednog taoca. Tu su uz ubijenoga bile i dvije časne sestre i dvoje vjernika. Treća časna sestra uspjela je pobjeći, dići uzbunu, nakon čega je policija ubila napadače. Desetine muslimana, obitelji, imami, sjedili su u katedrali s desne strane od oltara. Mnogi su došli baš iz Saint-Ettienea, među njima i imam džamije gradića u kojem se dogodio zločin. U prvom redu su bile časne sestre koje su preživjele napad. A niz policajaca u odori i u civilu bio je na misi za ubijenog starog svećenika, nedužnu žrtvu Jacquesa Hamela. Misu je predvodio monsinjor Dominique Lebrun, nadbiskup Rouena, primas Normandije. Muslimanska zajednica u Saint-Etienne-du-Rouvrayju odbila je pokopati jednog od napadača, navodeći da je on »okaljao islam«. »Nećemo sudjelovati ni u pripremi tijela za pokop, ni u samom pokopu«, rekao je Mohammed Karabila, čelnik lokalne džamije govoreći o IS-ovcu Adelu Kermicheu.

Igor Duvnjak „Novi list“ 20. kolovoz 2016.

Umjesto zakjlučka

„Terorizam ima svoju vlastitu logiku i ne može se u potpunosti ugušiti čak ni s ozbiljnim preventivnim političkim mjerama. Mi živimo u otvorenim društvima koja su posebice izložena ovom tipu ratovanja“. Izjavio je svojevremeno američki predsjednik Obama. „ Cilj je terorista kalifata, džihadista, sa što više atentata, terorističkih napada, izazvati stanje građanskog rata. Oni do te mjere žele izluditi francusko stanovništvo kako bi izazvali pljačkanje džamija ili kaznene pohode protiv žena s burkama. Cilj im je čak prouzročiti linč muslimana po ulicama. Na taj način žele ubrzati radikalizaciju francuskih muslimana. Mi, ni pod koju cijenu, ne bismo smjeli upasti u tu klopku, a ne bismo trebali ni optuživati cjelokupno muslimansko stanovništvo. Međutim, ipak ne treba zaboraviti da je to sljepilo u kojemu smo dugo živjeli naš propust, naša greška“. Tako u Francuskoj razmišljaju neki intelektualci i političari. „ Ipak, ne bi li se mogla pripisati odgovornost francuskoj političkoj klasi, kako ljevice tako i desnice, koja je omogućila nastanak kalifata u samim predgrađima Pariza?“ Tako je razmišljao Manuel Valls, predsjednik francuske Vlade. Postojanje kalifata u predgrađima nekih francuskih gradova opisao je to kao teritorijalni, socijalni i etnički aparthejd. A što je to kalifat? Kalifat (arap. halif - nasljednik) je sustav vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik Muhameda, koji se isključivo bira između najpobožnijih i naravno između najobrazovanijih. Takav vid vladavine nije nasljedan. U Francuskoj ima preko 2500 islamskih bogomolja, u koje spadaju džamije i drugi prostori za molitvu. Problem tako okrutnih zločina, problem do sada 250 ubijenih osoba nije samo problem jednog dijela francuskog društva i intelektualaca . To je problem sa kojim se nitko ne želi suočiti temeljito zakonima i radikalno, jednom i zauvijek. Svi takve okrutne zločine samo verbalno osuđuju, ali ništa ozbiljno ne poduzimaju. Koriste verbalne konstrukcije: „ čin barbarstva, napad na francuske građane i slobodu, napad na kralježnicu republike“. Ali razlučiti tko je radikalni islamist, a tko nije i zakonski obilježiti radikalne od neradikalnih nije učinila do sada ni jedna francuska vlada. Sve do tada, dok se to ne dogodi ne može se reći da je problem okrutnih ubojstava i drugih terorističkih čina riješen. Hoće li to netko učiniti u Francuskoj i na području  Europske unije, veliko je i izazovno pitanje za budućnost koja je pred svima nama.

Pripremio: Vladimir Trkmić/PDN