FORTIFIKACIJA SJEVERA Baltik izlazi iz Ottawske konvencije, na granicu stiže oružje koje se koristilo u 20. stoljeću!
Baltičke zemlje razmatraju povlačenje iz Ottawske konvencije o zabrani protupješačkih mina dok raste prijetnja širenja ruskog rata prema zapadu.
Posljednjih tjedana političari u Litvi, Latviji, Estoniji i Finskoj raspravljali su o mogućem povlačenju iz međunarodnog sporazuma o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina. Ipak, i dalje smatraju da im taj sporazum donosi više prednosti nego nedostataka, ali nastavljaju ulagati u protutenkovske mine i drugo streljivo koje je manje opasno za civile.
Baltičke države nedavno su se dogovorile o zajedničkoj izgradnji moćne obrambene linije. Projekt nije objavljen, ali Washington Post saznaje da Estonija planira izgraditi 600 malih bunkera i utvrđenih položaja duž svoje granice s Rusijom, a očekuje se da će ih Latvija i Litva izgraditi još više jer su njihove kopnene granice duže. Svaki će bunker imati oko 37 četvornih metara, moći će primiti do deset vojnika i moći će izdržati topnički udar.
Zmajevi zubi
Taj sustav bunkera, tzv. baltička obrambena linija, trebao bi ojačati tisuće kilometara dugu istočnu granicu NATO-a s Rusijom. Donedavno su granice između Rusije i baltičkih zemalja uglavnom bile polja i šume, s malo toga što bi ometalo prijelaz. Ove su zemlje počele podizati ograde 2020. kako bi odvratile migrante koje su ruske vlasti slale u pokušaju destabilizacije svojih europskih susjeda. Prema novim obrambenim planovima, istočne granice baltičkih zemalja postat će mnogo više militarizirane, uključujući postavljanje senzora, bodljikavih žica i betonskih piramida poznatih kao "zmajevi zubi", kao i protutenkovskih mina i mina na daljinsko aktiviranje. Planovi su djelomice nastali po uzoru na ruske obrambene linije u okupiranoj istočnoj Ukrajini, gdje je ruska vojska iskopala stotine kilometara rovova i postavila velika minska polja. Kad su ukrajinske snage pokušale proći kroz minska polja, doživjele su katastrofalne gubitke jer su se našle pod teškom artiljerijskom vatrom.
Potraga za minama
Neki baltički političari upozoravaju da, unatoč obrambenim jamstvima NATO-a, rat u Ukrajini ukazuje na važnost izgradnje vlastite obrane.
"Možemo očekivati da će se u sljedećem desetljeću NATO suočiti s masovnom vojskom sovjetskog tipa koja, iako je tehnološki inferiorna Savezu, predstavlja značajnu prijetnju zbog svoje veličine, borbene moći i rezervi", poručio je Kaupo Rosin, glavni direktor estonske obavještajne službe.
Finska, koja je lani ušla u NATO i postala 31. članica Sjevernoatlantskog saveza, također razmatra postavljanje protupješačkih mina duž svoje granice s Rusijom.
Protutenkovske mine
Na području baltičkih zemalja, pogotovo u šumama i poljima, još postoje brojne neeksplodirane granate i mine iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Nagazne mine dolaze u mnogim oblicima, ali najjeftinija i najjednostavnija varijanta su protupješačke mine, koje predstavljaju opasnost za civile desetljećima nakon završetka sukoba.
Obnovljeni interes i ulaganje u reliktne ratne taktike pokazuju kako ruski rat u Ukrajini mijenja stavove o tome kako treba braniti teritorij NATO-a. Premda baltički čelnici kažu da su i dalje uvjereni da će NATO stati u njihovu obranu ako Putin krene prema njihovu teritoriju, dodaju da je zbog američkih izbora i moguće pobjede Donalda Trumpa danas važnije nego ikada osigurati obrambenu samodostatnost. Trump je, naime, nedavno uzburkao duhove kad je izjavio da ne bi stao u obranu članica NATO-a koje ne ispunjavaju cilj izdvajanja dva posto svog BDP-a za obranu, te bi čak poticao Rusiju da ih napadne. Većina članica NATO-a lani nije ispunila tu obvezu.
