GDJE JE NESTALO HRVATSKO ZLATO? Od Jugoslavije nam je ostalo ovoliko tona, a sad nemamo ni grama
RASTE POTRAŽNJA
Zlato u posljednje vrijeme doživljava svoju renesansu. U posljednjih godinu dana cijena zlata narasla je 19,74 posto, a ako gledamo zadnjih 5 godina onaj tko je 2017. godine uložio u zlato bogatiji je za 51.8 posto. Ako ste uložili u zlato 2002. godine, vaša investicija je sada veća za 415,42 posto. Priznajte, nije loše u zemlji u kojoj se kamate na štedne uloge kreću oko 0,1 posto.
Već je odavno poznato da u vremenima krize, ljudi više kupuju zlato. Ovaj plemeniti metal ne kupuju samo građani, već i države.
Direktor Centra zlata Saša Ivanović za HRT kaže kako je potražnja za investicijskim zlatom narasla za 200 posto.
“Građani kupuju i manje poluge, od 100 grama, ali i zlatne kovanice”, napominje ističući kako je zlato dugoročna investicija, i teško je predvidjeti što će s njegovom cijenom biti za mjesec ili godinu dana.
Zlatne poluge nisu dobra pričuva
Hrvatska narodna banka (HNB) je u vrijeme guvernera Željka Rohatinskog 2001. prodala oko 13 tona zlata, koliko joj je pripalo raspadom Jugoslavije i nema ga namjeru više kupovati.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže zlatne poluge nisu dobre pričuve.
“Dobre su pričuve stabilne devizne rezerve koje ima i Hrvatska”, objašnjava.
Hrvatske su međunarodne pričuve od 1999., kada su iznosile oko 3 milijarde eura, do današnjih dana narasle na više od 25 i pol milijardi eura, što je više nego dovoljno za stabilnost kune, platnu bilancu i monetarnu sigurnost zemlje.
