Granice i hrvatska kuna otišli u povijest
Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica schengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama. Hrvatska je istovremeno postala i 20. članica europodručja, monetarne unije članica Europske unije, čime joj primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postaje euro.
Schengenski prostor
S otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica schengenskog prostora. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama.
Schengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
U schengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca te Cipar i Irska.
Schengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a.
'Ukinute' granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi.
Hrvatska je na putu prema 'unutarnjem krugu' EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru.
Schengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica – Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.
Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.
Božinović sa slovenskom ministricom na Bregani
Ministar Davor Božinović ugostio je na graničnom prijelazu Bregana slovensku ministricu Sanju Ajanović Hovnik, dok se glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini pridružio vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja slovenske policije Boštjan Lindav.
"Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem i kao narod i kao država pripadamo", rekao je Božinović.
Božinović je zahvalio slovenskoj ministrici i slovenskom izaslanstvu što su "večeras ovdje s nama podijelili trenutke naše radosti i ponosa". "Sretna vam svima nova godina u Schengenu!"
Slovenska ministrica ocijenila je to povijesnim događajem.
"Kako smo prije 30-ak godina simbolično postavljali granice, tako ih sada mičemo. To ne znači da će se sigurnost smanjiti budući da smo se u obje države temeljito pripremali za ovaj trenutak", rekla je Ajanović Hovnik.
Nakon kratkog sastanka ministara, točno u ponoć istovremeno je podignuta rampa s obje strane granice, čime je omogućen slobodni prolaz između dviju susjednih država. Podizanje rampe na slovenskoj strani pratilo se putem video zida.
Pet minuta prije ponoći, policijski službenici na Bregani izvršili su posljednju graničnu kontrolu, uz prigodni dar - plišanog medvjedića obučen u odoru hrvatskog policajca.
Osim rampe, uklonjena je ploča s natpisom "Postaja granične policije Bregana", no netom prije toga, zabilježen je posljednji prijavak načelnika postaje u kojem je izvijestio policijske službenike da prestanu s provedbama graničnih kontrola i prijeđu na zadaće kompenzacijskih mjera.
Delegacije dviju zemalja potom su se uputile na slovensku stranu, na područje nekadašnjeg graničnog prijelaza Obrežje, gdje su načelnici policijskih postaja i policijski službenici zahvalili jedni drugima na dosadašnjoj suradnji, uz simbolično uklanjanje ploča sa policijske zgrade u Obrežju.
U prvih 15-ak minuta nakon ponoci, desetak je automobila bez kontrole ušlo iz Hrvatske u Sloveniju, pozdravivši okupljene policajce zvukom trube.
Foto; N1/Ivan Hrstić
Grlić Radman na prijelazu Goričan
Točno u ponoć na 1. siječnja 2023. podigle su se rampe na graničnom prijelazu Goričan/Letenye između Hrvatske i Mađarske, u simboličnom činu koji je označio ulazak Hrvatske u schengenski prostor koji je hrvatski šef diplomacije nazvao "povijesnim događajem".
Na granični prijelaz Goričan/Letenye nešto prije ponoći stigle su hrvatska i mađarska delegacija predvođene hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i mađarskim parlamentarnim zastupnikom Peterom Cseresnyem, ranijim gradonačelnikom mađarskog grada Nagykanizse koji se nalazi blizu granice.
"Ovo je povijesni događaj da je Hrvatska u schengenskom prostoru", rekao je Grlić Radman nakon kratke zdravice, poručivši da će najviše koristi od podizanja rampi, uz općenito građane i gospodarstvo, imati ljudi koji žive na ovom području, s obje strane granice.
Omogućit će se i lakši protok roba i ljudi, turisti će moći prolaziti bez zaustavljanja, dodao je.
Grlić Radman naglasio je da se hrvatskim ulaskom u schengenski prostor jača i sigurnosna komponenta te da raste i odgovornost Hrvatske koja će čuvati više od 1300 kilometara granice EU-a.
Ovime je Hrvatska ostvarila gotovo sve svoje strateške ciljeve jer je ulaskom u 2023. ušla i u eurozonu te joj je preostalo još članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gdje je Hrvatska također na dobrom putu, istaknuo je ministar.
Na graničnom prijelazu okupili su se parlamentarni zastupnici obje zemlje, predstavnici lokalnih samouprava, Hrvati iz Mađarske, veleposlanici, policija, članovi kulturnih društava.
Župan Međimurske županije Matija Posavec rekao je da je Međimurje jedina županija u Hrvatskoj koja graniči s dvije države schengena, gdje je bilo 9 međunarodnih cestovih graničnih prijelaza čije se rampe dižu što je veliki dobitak za ljude s obje strane granice i za gospodarstvo.
"Ako se po jutru dan poznaje, nadamo se da će svi imati koristi od ovih ukidanja graničnih prijelaza", dodao je
Foto: N1 / Lucija Ptičar
Vujčić i Primorac podignuli eure s bankomata
Uvođenje eura kao nove domaće valute simbolički su u novogodišnjoj noći obilježili guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac.
"Euronovčanice u hrvatskim bankomatima, a od danas i eurokovanice s hrvatskim naličjem mogu ući u financijski sustav eurozone", izjavio je Primorac nakon što je na bankomatu podignuo 50 eura, koji su mu isplaćeni u dvije novčanice po 20 eura i jednoj od deset eura.
Guverner Vujčić, koji je također podignuo 50 eura, ocijenio je da su se u Hrvatskoj već svi naviknuli na eure.
HNB: Euro je naš novac
"U nedjelju, 1. siječnja, 2023. godine u 00:30 sati ispred zgrade HNB-a na Trgu hrvatskih velikana, ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, svečano su obilježili dolazak eura kao službene valute u RH.
Tom prigodom, na pročelju zgrade HNB-a aktivirana je 3D projekcija hrvatskih eurokovanica. Ovu svjetlosnu animiranu priču o euru - našem novcu, imat će priliku pogledati i građani do 3. siječnja, a za sve koji ne žive u Zagrebu, Hrvatska narodna banka ovaj će video prenijeti putem weba i društvenih mreža. Potom su ministar Primorac i guverner Vujčić među prvima podignuli eure s bankomata koji su se tijekom procesa prelaska na novu valutu aktivno pripremali i opskrbljivali novim novcem.
„Ponosan sam što smo u manje od deset godina nakon što smo ušli u Europsku uniju ostvarili još jedan strateški cilj te od danas Hrvatska postaje i članica europodručja! Ovo je veliki uspjeh Hrvatske u procesu na kojem smo svi zajedno dugo, predano i ustrajno radili. Euro, druga najvažnija valuta na svijetu i čvrst temelj stabilnosti u ovim turbulentnim vremenima, postaje naša valuta. I hrvatski građani i poduzetnici imat će konkretne, izravne i trajne koristi od ulaska Hrvatske u europodručje jer se dodatno ekonomski i društveno integriramo s najrazvijenijim krugom zemalja u svijetu, osiguravajući tako snažniji okvir za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske,“ ustvrdio je tom prilikom Marko Primorac, ministar financija.
"Sjajan je osjećaj podići eure iz bankomata u Hrvatskoj, i tako posvjedočiti ulasku Hrvatske u eurozonu. Danas smo postali dvadeseta članica eurozone, ostvarujemo partnerstvo s državama koje koriste drugu najvažniju valutu na svijetu. Bit ćemo otporniji na krize i privlačniji za investicije i poslovanje, a to će otvoriti mogućnosti koje treba iskoristiti da hrvatski građani žive bolje. Neka nam bude sretno s eurom; svima želim puno zdravlja, sreće i uspjeha u 2023. godini!", istaknuo je guverner Boris Vujčić nakon podizanja prvih 50 eura s bankomata u novogodišnjoj noći.
Hrvatska je uvođenjem eura postala 20. država članica europodručja. Euro je zajednička valuta Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije.
Jača povezanost i stabilniji gospodarski rast
Cilj uvođenja zajedničke valute bio je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala.
Euro uklanja transakcijske troškove, unutar europodručja dokida međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima", stoji u priopćenju koje su povodom promjene valute poslali iz HNB-a.
Izvor:PDN/Foto: Ivan Hrstić
