Haag odbio Martićev zahtjev za prijevremenom slobodom jer on i dalje misli da je 'prva žrtva neofašizma u svijetu'
Martićevu zahtjevu za prijevremenom slobodom ne ide u prilog ni medijski intervju iz 2019. u kojemu je on, kako se navodi u sudskoj odluci, pokušao opravdati raketni napad na Zagreb, nazivajući sebe “prvom žrtvom pojave neofašizma u svijetu”, i nastavio koristiti uvrede kako bi opisao hrvatske oružane snage
Milanu Martiću, jednom od vođa pobune Srba u Hrvatskoj i predsjedniku samoproglašene Republike Srpske Krajine koji je pred međunarodnim sudom u Haagu osuđen na 35 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, odbijen je danas zahtjev za prijevremenim puštanjem na slobodu u Srbiju. Martić nastavlja služiti zatvorsku kaznu u Estoniji jer, iako je već odslužio dvije trećine kazne, nije pokazao niti da shvaća, a kamoli da žali ili da se kaje zbog zločina za koje je proglašen odgovornim.
Milan Matić predao se tribunalu u Haagu u svibnju 2002., osuđen je 2007. nepravomoćno i 2008. pravomoćno na 35 godina zatvora, a 2009. prebačen je iz pritvora u Haagu na odsluženje zatvorske kazne u estonski grad Tartu. Estonske vlasti obavijestile su sudski mehanizam u Haagu da bi, prema estonskim zakonima, Martić imao pravo na puštanje na prijevremenu slobodu u rujnu 2025. godine, ali kako tribunal u Haagu ne uzima u obzir samo automatsko stjecanje uvjeta po lokalnim zakonima, nego uzima u obzir strogu sudsku analizu svakog pojedinog slučaja, tako je u današnjoj sudskoj odluci detaljno obrazloženo zašto Martić još ne može na slobodu.
Estonske vlasti u svom izvještaju pišu da se Martić u zatvoru doima kao “po prirodi mirna osoba”, da je pristojan kad izražava svoje mišljenje i da nema poteškoća u komunikaciji s dužnosnicima ili ostalim zatvorenicima. Tijekom svog zatvorskog boravka u Estoniji, Martić je imao četiri disciplinske kazne povezane s duhanom, od kojih posljednja datira iz veljače 2016., ali te su kazne sada istekle. Trenutno nema na snazi disciplinske kazne. Martić prisustvuje bogoslužjima jednom ili dvaput tjedno, a posjećivao ga je i svećenik Srpske pravoslavne crkve. “Što se tiče slobodnih aktivnosti i odnosa s drugim zatvorenicima, kaže se da se Martić dobro slaže s drugima, tjedno igra timske sportove poput netballa i nogometa, igra šah s drugima na odjelu i zna dovoljno ruskog da komunicira s drugim zatvorenicima koji govore ruski”, piše u današnjoj sudskoj odluci. Estonski grad Tartu, u kojemu Martić služi zatvorsku kaznu, nalazi se 40-ak kilometara od granice s Rusijom.
Estonske vlasti također izvještavaju da se Martić “smatra političkim zatvorenikom” i “općenito govoreći, ne želi govoriti o svojim zločinima, vjerujući da mu je izrečena politički motivirana kazna“. Estonske vlasti također su naznačile da, iako je Martiću ponuđena mogućnost komunikacije s psihijatrom ili psihologom, on to nije zatražio. Martićevu zahtjevu za prijevremenom slobodom ne ide u prilog ni intervju koji je dao beogradskom listu Večernje novosti 2019. u kojemu je on, kako se navodi u sudskoj odluci, pokušao opravdati raketni napad na Zagreb, nazivajući sebe “prvom žrtvom pojave neofašizma u svijetu”, i nastavio koristiti uvrede kako bi opisao hrvatske oružane snage.
