HABULIN: ‘Prosječna mirovina branitelja iz Domovinskog rata iznosi 6200 kuna. Znate li koliko dobivaju borci iz NOB-a?‘
‘Nadam se da ćemo s novim gradskim vlastitima uskoro sjesti i razgovarati u vezi povratka Titovog imena tom trgu‘
- Jako je malo živih sudionika NOB-a. Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje 31. prosinca 2020. godine ih je bilo 1105. Oni primaju mirovine po posebnim propisima u prosječnom iznosu od 3854 kune, a još 6813 osoba prima obiteljske mirovine sudionika NOB-a. Njihova prosječna mirovina iznosi 2812 kuna i na nju uz borce NOB-a imaju pravo samo supruge umrlih boraca. Nikakva djeca i unuci kao što se priča. Jedan rođak me je pitao može li on dobiti boračku mirovinu jer mu se djed borio u NOB-u. Rekao sam mu da je na to imala pravo jedino njegova baka- otkrio je u emisiji Briefing predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin.
Za usporedbu kaže kako je prosječna mirovina branitelja iz Domovinskog rata 6200 kuna, a s ponosom ističe kako je i sam branitelj i časnik Hrvatske vojske.
Smatra kako bi što prije trebalo donijeti izmjene Kaznenog zakona zakon kojima bi se zabranilo isticanje fašističkih simbola, ustaškog pozdrava i negiranje Holokausta. O tome su, kaže, zajedno sa Židovskom općinom i drugim udrugama razgovarali s premijerom Andrejom Plenkovićem, no izgleda da će morati opet razgovarati kako bi Vlada napokon te izmjene zakona poslala u Sabor.
- Kada smo organizirali skupove da se mijenja ime Trga maršala Tita u Zagrebu, s nama su bili i ljudi koji danas vode Grad Zagreb. Nadam se da ćemo s novim gradskim vlastitima uskoro sjesti i razgovarati u vezi povratka Titovog imena tom trgu, ali i imenovanje drugih ulica i trgova imenima istaknutih antifašista poput Ive Lole Ribara, Nade Dimić i Rade Končara koji su nekada imali ulice u Zagrebu“, govori Habulin koji smatra da bi Zagreb trebao imati i Ulicu 8. svibnja jer je tog dana 1945. godine oslobođen od fašista i nekada se tada slavio dan grada. Naglašava da bi idealno rješenje bilo da se današnji Trg bana Jelačića zove Trg Republike Hrvatske kako se danas zove trg ispred HNK koji je do prije četiri godine nosio Titovo ime. Banu Jelačiću, pak, treba naći neko novo mjesto za trg.
Sisački partizanski odred, formiran 22. lipnja 1941. ipak, kaže Habulin, nije bio prvi u Europi kao što neki ističu jer je pokret otpora još 1939. postojao u Poljskoj koju je te godine okupirala nacistička Njemačka, ali ključna razlika između Hrvatske i Poljske je bila u tome što je iskra koja su prije točno 80 godina u šumi Brezovica zapalili sisački partizani prerasla u općenarodni ustanak naroda i narodnosti tadašnje Jugoslavije na čelu s Komunističkom partijom pod vodstvom Josipa Broza Tita. Tito je, doduše, tek pet dana kasnije 27. lipnja osnovao Glavni štab narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije, no sisački su komunisti, objašnjava Habulin, morali ranije pobjeći iz grada jer su imali informaciju da će ih ustaške vlasti pohapsiti i ubiti. Već nakon dva dana su krenuli s diverzantskim akacijama poput rušenja pruga i napada na njemačke transportne vlakove.
Proslavu Dana antifašističke borbe u Sisku do sada su organizirali Savez antifašističkih boraca i Grad Sisak, no prošle je godine, kaže Habulin, donesen novi Zakon o državnim praznicima i spomendanima po kojem je Vlada preuzela obvezu organizirati svečanosti za državne praznike. Stoga ove godine prvi put proslavu u Sisku organizira Vlada, a Habulin očekuje da će tamo po prvi put biti i premijer Plenković.
- Posljednjih godina ima malih pozitivnih pomaka u odnosu Vlade prema antifaštima i antifašizmu. Problem je što su iz školskog programa gotovom izbačeni sadržaji vezani uz NOB. Djeca uče o Drugom svjetskom ratu tako da se kaže da su se neki ljudi u šumama borili protiv Nijemaca. Jedna profesorica iz Karlovaca mi je prošli tjedan rekla da 70 posto djece smatra da je NDH bila antifašistička. Primjećujem da bi premijer Plenković htio učiniti neke korake - zaključuje Habulin.
