Hladan tuš iz Europe: Plenković saznao vijest kojoj se nije nadao

Promet u europskoj maloprodaji smanjen je u srpnju, a Hrvatska je bilježila daleko najsnažniji pad među zemljama EU-a, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata.

Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji eurozone pao je u srpnju za 0,5 posto u odnosu na lipanj kada je, prema revidiranim podacima, bio uvećan za 0,6 posto, izračunali su statističari europskog statističkog ureda. Na razini EU-a promet je u srpnju smanjen za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima uvećan za 0,5 posto. Najsnažnije je pao promet na benzinskim postajama, za 1,7 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU. Slijedi trgovine hrane, pića i duhanskih proizvoda s prometom manjim za 1,1 posto u zoni primjene zajedničke valute i za 0,9 posto na razini Unije.

Blagi rast zabilježen je tek u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 0,2 posto na oba područja. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najsnažniji pad prometa na mjesečnoj razini zabilježila je u srpnju Hrvatska, za četiri posto. Prodaja se time smanjila najsnažnije od travnja 2022. godine, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Zbog čega će premijer Andrej Plenković morati pronaći odgovor i za oporbu i za javnost.

U lipnju bio je pak porastao za 3,6 posto, najsnažnije od listopada 2020. godine. U skupini s najvećim padom prometa u srpnju Eurostat je izdvojio još Estoniju i Njemačku, gdje je smanjen za dva odnosno za 1,5 posto. Najviše je pak u srpnju porastao promet u maloprodaji u Litvi i Latviji, za 1,5 odnosno za 1,4 posto. Blizu je i Nizozemska gdje je uvećan za 1,1 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku i Italiju.

Skromna kupnja hrane i skok na Cipru

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji porastao je u srpnju za 2,2 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU, izračunali su statističari. U lipnju je, prema revidiranim podacima, uvećan za 3,5 posto na oba područja. Najveći rast prometa zabilježen je u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 3,1 posto u eurozoni i za 3,3 posto u Uniji.

Slijede benzinske postaje s rastom prometa od 2,3 posto u eurozoni i od 3,3 posto na razini EU-a. Trgovine hranom, pićima i duhanskim proizvodima bilježile su rast prometa za 0,9 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU. Najsnažniji rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježio je i u srpnju Cipar, od 8,5 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.

Slijede Portugal i Bugarska gdje je uvećan za nekih šest posto. U Hrvatskoj je promet u maloprodaji porastao za 1,4 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj, najslabije u nešto više od dvije godine. U lipnju bio je poskočio za 7,4 posto, najsnažnije u gotovo godinu dana. Pad prometa bilježila je, prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, jedino Slovenija, za 0,7 posto u odnosu na srpanj lani.