Hrvat iz Kanade objasnio zašto je Borjanova retorika provokativna i nacionalistička
“Zamislite da je početni vratar za Kanadu bio ruske nacionalnosti, rođen u Mariupolu, Ukrajini. Na pitanje kako se osjeća zbog rođenja u Ukrajini, odgovara: “Griješite. Nisam rođen u Ukrajini, rođen sam u Rusiji. Mariupolj je Rusija.” Moglo bi se samo zamisliti reakcija ukrajinskih navijača na tog vratara kad bi Kanada sljedeći put igrala s Ukrajinom. Pa, to je vrsta provokativne, nacionalističke retorike kojom se kanadski vratar Milan Borjan bavio prije utakmice Kanade s Hrvatskom prošle nedjelje”, počinje svoj status Ivan Grbešić, bivši predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i ugledni hrvatski odvjetnik s kanadskom adresom, piše Narod.hr.
Prenosimo ga u cijelosti:
“Borjan je rođen u etnički srpskoj regiji u Hrvatskoj koja je bila dio sukoba koji je razdvojio bivšu Jugoslaviju 1990-ih”, opis je koji je iznio Associated Press u svom današnjem priopćenju, a ponovno su ga objavili kanadski i međunarodni mediji, uključujući ostali, CBC Sports, CTV, CP24, The Toronto Star, Toronto Sun, TSN, Sportsnet i TheScore.
Nažalost, mediji su, čini se, zanemarili općepoznatu činjenicu da se Borjan sam dezavuirao od ove karakterizacije, zbog čega neki (pa i njegova vlastita baka) imaju zamjerke na Borjana. Da budemo jasni, zamjerka nije zato što je etnički Srbin, već zbog njegovih “velikosrpskih” nacionalističkih izjava i provokacija.
Primjerice, u ranijem intervjuu za B92, na pitanje novinara “Kako biste se opisali? Rođeni ste u Hrvatskoj, trenutno živite u Srbiji, a igrate za Kanadu?”, Borjan je odgovorio: “Velika greška! Nisam rođen u Hrvatskoj. Rođen sam u Krajini, Dalmaciji, to je bilo srpsko mjesto. Ja sebe opisujem – rodom sam iz Srbije, da kažem Dalmacije, ali osjećam se kao Kanađanin jer sam tamo proveo puno godina.”
Te riječi nisu loše primili samo neki hrvatski navijači, već i njegova vlastita baka, koja živi izvan Drniša u Hrvatskoj. Borjanova baka po ocu, Štefica Borjan, u jučerašnjem intervjuu za NOVA TV o njegovoj tvrdnji da je Dalmacija srpska, izjavila je: “Ja sam bila odmah ljuta, što ćeš spominjati Krajinu, a baba ti je Hrvatica, tata je napola Srbin, napola Hrvat.”
Borjan je dodatno dolio ulje na vatru noseći majicu s riječima “Srpska krajina”, podsjećajući one koji žive na području “Krajine” u Hrvatskoj i koji su preživjeli hrvatski rat za neovisnost na srpski politički cilj uspostave jedinstvenog srpskog teritorija (Velike Srbije koja je trebala ujediniti srpska područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa Srbijom) široko rasprostranjenim i sustavnim oružanim napadima i prisilnim uklanjanjem nesrpskog stanovništva s tog područja, najmanje od kolovoza 1991. Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (u predmetu Milan Martića) utvrdila je izvan razumne sumnje da je zajednička svrha “Udruženog zločinačkog pothvata”, koji su poduzele Srpska autonomna oblast (“SAO Krajina”) i kasnije Republika Srpska Krajina (“RSK”), bila uspostavljanje etnički srpskog teritorija raseljavanjem hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva.
Valja napomenuti da je Milan Borjan rođen 1987. godine u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (koja je bila republika u bivšoj Jugoslaviji). Socijalistička Republika Hrvatska postala je Republika Hrvatska 1990. godine nakon održanih prvih slobodnih izbora u bivšoj komunističkoj republici Jugoslavije. U veljači 1991. službeno je proglašena SAO Krajina i objavljeno je da se planira odvojiti od Hrvatske ako se odluči Hrvatska za neovisnost od Jugoslavije. U lipnju 1991. Hrvatska i Slovenija proglasile su odcjepljenje od jugoslavenske federacije.
Republika Hrvatska formalno je priznata (s Borjanovim rodnim mjestom kao dijelom Hrvatske) kao neovisna država od strane EU i Kanade u siječnju 1992.
Kao takav, Milan Borjan rođen je u SR Hrvatskoj prije raspada bivše Jugoslavije.
Nažalost, Borjanove namjerne izjave i provokacije nisu dobro primljene i ponovno su otvorile bolne rane koje nisu zacijeljene ni nakon skoro 30 godina. Razočaravajuće je da su stvari tako eskalirale na svim stranama (pa i njegovo gestikuliranje s tri prsta prema navijačima tijekom utakmice na Svjetskom prvenstvu u nogometu, pozdrav koji su koristile Jugoslavenska narodna armija i srpske paravojne snage tijekom vojne agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu tijekom 1990-ih) u već nabrijanoj atmosferi uoči utakmice između Kanade i Hrvatske”, objavio je Grbešić.
