Hrvati su joj bili trn u oku: Tužiteljica koja je branitelje smatrala zločincima

NIJE ISTO ZA SVE: CARLA DEL PONTE I HRVATSKI BRANITELJI

Carla del Ponte, bivša glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, ostala je zapamćena u hrvatskoj javnosti ne samo zbog progonjenja generala Ante Gotovine, već i zbog svojih izjava i postupaka koji su pokazali očitu pristranost i netrpeljivost prema Hrvatima i hrvatskim braniteljima. Na današnji dan 09. veljače 1947. godine rođena je ova kontroverzna pravnica, koja je u svojim memoarima otvoreno priznala da Hrvate smatra „podlim kurvinim sinovima“, citirajući neimenovanog kanadskog tužitelja, piše Dnevno.hr

Selektivna pravda i opsjednutost Gotovinom

Del Ponte je od dolaska na funkciju glavne tužiteljice Haaškog suda 1999. godine bila usmjerena na progon hrvatskih vojnih zapovjednika. Najpoznatiji primjer njezina djelovanja bila je opsesivna potjera za generalom Antom Gotovinom, kojeg je smatrala ključnom figurom u vojnoj operaciji Oluja. U svojim memoarima „Lov: Ja i ratni zločinci“, otvoreno je priznala kako je učinila sve da ga uhvati, uključujući i neutemeljene optužbe protiv Vatikana da ga skriva u svojim samostanima.

Hrvatska je pod njenim vodstvom bila prisiljena na potpunu suradnju s Haaškim sudom kako bi ispunila uvjete za ulazak u Europsku uniju. No, umjesto objektivne istrage svih strana u sukobu, del Ponte se ponašala kao politički aktivist, ciljano se fokusirajući na Hrvate. Unatoč oslobađajućoj presudi Gotovini i Markaču 2012. godine, del Ponte nije skrivala svoje razočaranje, izjavivši da je takav ishod „sramota za međunarodnu pravdu“.

Dvostruki standardi i ignoriranje srpskih zločina

Dok je neumorno progonila hrvatske generale, del Ponte nije pokazivala jednaku revnost u procesuiranju srpskih ratnih zločinaca. Primjerice, njena uloga u slučaju Slobodana Miloševića, koji je umro prije izricanja presude, ostavila je mnoge sumnje o učinkovitosti i pravednosti njenog rada. S druge strane, prema vlastitom priznanju, bila je bijesna jer Milošević nije dočekao presudu, dok je oslobođenje Gotovine doživjela kao osobni poraz.

O njenoj pristranosti svjedoči i činjenica da je ignorirala masovne zločine počinjene nad Hrvatima u Vukovaru, Škabrnji i drugim mjestima tijekom velikosrpske agresije. Za nju, hrvatski branitelji nisu bili osloboditelji svoje domovine, već su uporno prikazivani kao zločinci koji su trebali biti kažnjeni.

Šira kontroverza i sukobi s drugima

Carla del Ponte nije bila omražena samo u Hrvatskoj. Čak su i osuđeni srpski ratni zločinci, poput Vojislava Šešelja, pisali knjige protiv nje i tražili njenu istragu. No, unatoč tome, ona nikada nije pokazala isti nivo strasti u progonu srpskih generala kao što je to činila u slučaju hrvatskih vojnih zapovjednika.

Osim Balkana, del Ponte je izazvala kontroverze i u drugim međunarodnim slučajevima. Kao tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu, često se sukobljavala s diplomatima i političarima, dok je u Švicarskoj bila poznata po pravnim bitkama protiv mafije i ruskih oligarha. No, njezina najveća sramota ostaje način na koji je tretirala Hrvate i hrvatske branitelje.

Carla del Ponte ostaje jedna od najkontroverznijih osoba u novijoj povijesti međunarodne pravde. Dok se predstavljala kao borac za pravdu, u stvarnosti je provodila selektivnu politiku u kojoj su Hrvati uvijek bili na meti. Njena pristranost, opsjednutost Antom Gotovinom i ignoriranje srpskih zločina ostavili su neizbrisiv trag u sjećanju hrvatskog naroda. Povodom njenog rođendana, prisjećamo se žene koja je umjesto pravde provodila politički motivirane istrage, ostavljajući iza sebe pravosudnu farsu koja je nanijela nepravdu mnogima.