Hrvatska nabavlja 23 linearna akceleratora za onkologiju, prvi stižu 2023.

Prvi linearni akceleratori od ukupno 23, koji se nabavljaju putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za liječenje onkoloških bolesnika, pacijentima bi trebali biti na raspolaganju iduće godine, dok je nabava ostalih u planu za 2024., doznaje se u Ministarstvu zdravstva.   

Nabavljamo 23 linearna akceleratora za najopterećenije radioterapijske ustanove kako bi se ujednačila opterećenost opreme za zračenje te osigurala učinkovitost obavljanja pregleda i terapija, kažu u Ministarstvu zdravstva. 

Riječ je o KBC-ima Zagreb, Sestre milosrdnice, KBC Split, Rijeka i Osijek te KB Dubrava i OB Zadar.

Ističu kako će 720 milijuna kuna biti uloženo u umrežavanje radioterapijske opreme u jedinstvenu, nacionalnu onkološku mrežu s bazom radioterapijskih onkoloških podataka čime se želi optimizirati korištenje opreme, pratiti kontrola kvalitete radioterapije i rezultata liječenja. 

Povjerenstvo za nabavku linearnih akceleratora sastaje se redovito a svi poslovni procesi oko nabavke idu prema planu. 

"Do kraja ove godine planiramo raspisivanje javnog natječaja, no postupci javne nabave imaju svoje specifičnost te su nepredvidivi. Budu li u granicama dosadašnje prakse, prve akceleratore pacijenti će koristiti već sljedeće godine, dok je nabava svih 23 uređaja u planu 2024.", kažu u Ministarstvu zdravstva. 

Time će Hrvatska doseći prosjek Europske unije po broju uređaja od pet uređaja na milijun stanovnika

Nabava nove radiološke opreme samo je jedna od niza aktivnosti koje Ministarstvo zdravstva treba provesti u sklopu Nacionalnog strateškog okvira za rak, koji je donesen radi poboljšanja skrbi za onkološke pacijente u Hrvatskoj. 

No, prije nekoliko mjeseci udruge pacijenata pokrenule su inicijativu za njegovo oživotvorenje tvrdeći da nakon usvajanja plana u prosincu 2020. nije ništa učinjeno da on zaživi. 

Akcijski plan u završnoj fazi 

U Ministarstvu odgovaraju kako je u završnoj fazi donošenja Akcijskog plana za iduće trogodišnje razdoblje što je prvi korak u implementaciji Okvira a njegova skora realizacija uključuje zanavljanje radiološke opreme, uspostavu onkološke mreže i baze onkoloških podataka, prevenciju, rano otkrivanje, adekvatno liječenje i rehabilitaciju bolesnika.

Ističu i da će se u nacionalnu onkološku mrežu uključiti sve onkološke ustanove a mreža predviđa ugradnju algoritama osnovnih dijagnostičkih procedura nužnih za započinjanje liječenja najčešćih dijagnoza.

Time će se standardizirati liječenje na svim razinama, od onkoloških ambulanti do kliničkih bolničkih centara.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić, ujedno i član Povjerenstva, kazao je, sudjelujući prošloga tjedna na panelu u sklopu konferencije MEDMED 2022. u Grožnjanu, kako prvi linearni akceleratori dolaze 2023. i zamijenit će dio starih, među kojima neki imaju i više od 10 godina.

"U našoj ustanovi imamo dva u Klinici za tumore a sljedeće godine kreće zamjena."

Vera Katalinić Janković iz Ministarstva zdravstva rekla je kako je Akcijski plan poslan na mišljenje drugim nadležnim tijelima.

"Nama je ključno Ministarstvo financija jer moramo znati s kojih pozicija se može povlačiti sredstva. Kad dobijemo mišljenja plan odmah ide u proceduru donošenja", rekla je.

Što se tiče onkološke mreže u pripremi je materijal koji će biti podloga za izradu tendera za softver.

U Hrvatskoj od raka godišnje oboli oko 25.000 ljudi, a umire oko 13.500, a od donošenja Okvira 15. prosinca 2020. do početka lipnja ove godine umrlo je 21.168 osoba, navela je predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera.  

Najčešća sijela kod muškaraca su prostata, pluća, debelo crijevo i rektum, kod žena dojka, pluća, debelo crijevo i maternica, a zbog pandemije koronavirusa u idućim se godinama očekuje porast broja oboljelih i umrlih.

Udruge očekuju da oboljeli od karcinoma dobiju pravovremenu dijagnostiku i liječenje, individualni pristup i praćenje ishoda liječenja, ali i osiguranje maksimalne kvalitete života, adekvatnu palijativnu skrb kao i zadržavanje osoba u svijetu rada.

"Situacije bolesnika su različite, a uglavnom se sve svodi na to da nisu bili adekvatno zbrinuti i u velikim kliničkim bolnicama. Također, potpuno je izostala socijalna skrb društva o onkološim bolesnicima", kazala je Kalodjera.

U Hrvatskoj godišnje 3600 novooboljelih od raka debelog crijeva

Koordinator Nacionalnog programa za prevenciju karcinoma debelog crijeva Neven Ljubičić naglašava važnost multidisciplinarnih timova u pristupu liječenju te važnost uspostave centara izvrsnosti.

"Moramo početi povezivati sustav jer to nije stvar jedne struke nego niza njih, kako bi bili su stanju riješiti što više kazuistike."

Ljubičić ističe kako se godišnje u Hrvatskoj godišnje otkrije 3600 novooboljelih od raka debelog crijeva, no svi bolesnici nemaju jednaku kvalitetu liječenja.

"Bolesnici koji se liječe u Zagrebu imaju bolje praćenje nego oni izvan, a to će se riješiti uspostavom centara izvrsnosti", kaže.

Kad je riječ o kolorektarnom karicinomu, smatra da su Hrvatskoj potrebna četiri centra izvrsnosti u četiri velike bolnice te navodi primjer Nizozemske koja je, kaže, suzbila kolorektarni karcion na razinu gripe te ima najbolju stopu preživljenja jer ima četiri centa koji su akreditirani za liječenje te bolesti.

U suzbijanju karcinoma debelog crijeva nužna je prevencija, no odaziv od 25 posto na preventivni program nije dovoljan.

Ljubičić ističe kako odaziv od ispod 45 posto ne može utjecati na smanjenje mortaliteta pa drži nužnim u sve više uključiti liječnike obiteljske medicine koji bi sami svoje pacijente upućivali na preventivni pregled ako se ne odazovu na poziv za preventivni pregled koji dobiju na kućnu adresu. 

Da to može dati rezultate pokazuje primjer iz Rijeke gdje su se obiteljski liječnici aktivno uključili u provedbu preventivnog programa. 

"Od zadnja 264 karcinoma u tretmanu u KBC-u Rijeka, 251 su otkrili obiteljski liječnici u svojoj ordinacijama. Volio bih da je tako u cijelog Hrvatskoj. Smrtnost od kolona u mojoj ordinaciji je 0 posto", rekao je obiteljski liječnik Leonardo Bressan.