Hrvatska narodna banka u prosincu kupila gotovo dvije tone zlata

Hrvatska narodna banka (HNB) krajem 2022. godine kupila je nešto više od tonu i pol zlata, čime je prvi put od 2001. naša središnja banka držala taj plemeniti metal. No, zlato je u bilanci narodne banke bilo jako kratko te je odmah proslijeđeno u Frankfurt, u kojem se nalazi središte Europske centralne banke (ECB).

Informacija da je naša središnja banka kupila popriličnu količinu zlata pojavila se ovih dana na društvenim mrežama, točnije objavio ju je analitičar World Gold Councila, Krishan Gopaul. On je napisao da je HNB u prosincu kupio “gotovo dvije tone zlata, a prije toga nisu ga držali od 2001. godine”.

The Central Bank of Croatia bought almost 2t of #gold in December. Prior to that they were not reporting any gold holdings, and haven't since 2001. And this is another Eastern European central bank who had bought gold in 2022. pic.twitter.com/K7jYCPd30X

— Krishan Gopaul (@KrishanGopaul) January 31, 2023

Iz tportala su HNB upitali je li ta informacija točna i zbog čega su se odlučili na tu transakciju kad već više od 20 godina u našim rezervama nema plemenitih metala. HNB samostalno upravlja našim deviznim pričuvama, a od ulaska u eurozonu 1. siječnja ove godine banka sudjeluje i u upravljanju dijela međunarodnih pričuva ECB-a, kao i sve ostale središnje banke država članica eurozone.

Međunarodne pričuve Europske središnje banke, inače, služe za osiguravanje kredibiliteta europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i mogu se koristiti pri intervencijama na deviznom tržištu.

Kako je statutom Europskog sustava središnjih banaka (ESSB-a) i Europske središnje banke (ECB-a) propisano da nacionalna središnja banka država članica prilikom pristupanja eurosustavu dio međunarodnih, odnosno deviznih pričuva, prenosi Europskoj središnjoj banci (ESB-u), dio svoje imovine morao je prenijeti i HNB.

Nacionalne središnje banke prema kapitalnom ključu uplaćuju novac u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ECB-a, a taj ključ diktira da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu.

HNB je u ECB trebao preseliti 639,9 milijuna eura, odnosno 580,1 milijun u američkim dolarima i 96 milijuna eura vrijednog zlata koje središnja banka u tom trenutku nije imala.

“Prijenos zlata, 15 posto iznosa od 639,9 milijuna eura, po tečaju od 30. prosinca 2022. iznosio je 96 milijuna eura, odnosno 56.256,29 unci zlata (1594 kilograma i nešto više od 1800 dolara po unci po tečaju tih dana, op.a.). Za potrebe prijenosa zlata Hrvatska narodna banka je u prosincu 2022. na tržištu pribavila adekvatan iznos tzv. nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku). Sam prijenos deviznih pričuva ESB-u, odnosno datum namire transakcije, bio je 3. siječnja 2023. Na temelju prijenosa dijela međunarodnih pričuva u Europsku središnju banku, HNB u svojoj bilanci na strani imovine zadržava istovjetan iznos potraživanja od ESB-a”, kažu u HNB-u.

Drugim riječima, kako HNB nije imao zlata “na lageru”, kupio ga je na slobodnom tržištu i prebacio na račune ECB-a.

Hrvatske zlatne rezerve, koje su naslijeđene iz Jugoslavije, često su bile tema žestokih političkih rasprava, a njihova sudbina otkrivena je 2015. na pitanje tadašnjeg saborskog zastupnika Gorana Marića. Hrvatska je do rujna 2001. imala 13,12 tona zlata, a HNB pod Željkom Rohatinskim prodao ga je za 272 dolara po unci i zaradio 115 milijuna dolara.

Na prodaju međunarodnih pričuva išlo se zato što HNB nije bio zaštićen u slučaju pada cijene te jer je bilo ‘nemoguće predvidjeti kretanje cijene zlata, dok se kod instrumenata s fiksnim prinosom može procijeniti dobit u budućem razdoblju’, pojašnjeno je, uz dodatak da zarada od rasta cijene zlata ide direktno u HNB-ov kapital i nije uplativa u državni proračun.

Da se 13 tona zlata iz doba Jugoslavije čuvalo do danas, vrijedilo bi oko 830 milijuna dolara.