Hrvatska s najvećim padom industrijske proizvodnje u svibnju

Hrvatska predvodi  EU po padu industrijske proizvodnje, unatoč oporavku na razini Unije

U svibnju je Hrvatska zabilježila najveći mjesečni pad industrijske proizvodnje među članicama EU-a, i to za 2,9 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Taj rezultat dolazi u suprotnosti s trendom oporavka u eurozoni i Europskoj uniji, gdje je proizvodnja porasla.

Industrija u EU-u i eurozoni ponovno raste

Prema sezonski prilagođenim podacima:

• Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u svibnju za 1,7 posto u odnosu na travanj, kada je bila pala za revidiranih 2,2 posto.

• U cijeloj EU zabilježen je rast od 1,5 posto, nakon travanjskog pada od 1,6 posto.

Najveći doprinos oporavku dale su:

• Netrajna potrošačka dobra, s rastom proizvodnje od 8,5 posto u eurozoni i 7,1 posto u EU, nakon velikih travanjskih padova.

• Energetski sektor, koji je u svibnju zabilježio rast od 3,7 posto u eurozoni i 3,2 posto u EU, čime je preokrenut negativni travanjski trend.

S druge strane, proizvodnja trajnih potrošačkih dobara pala je za 1,9 posto u eurozoni i 1,8 posto u EU.

Hrvatska na začelju, Irska prednjači

Među državama članicama, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je:

• Irska (+12,4 %),

• slijede Malta (+3,4 %) i Njemačka (+2,2 %).

Najveći pad uz Hrvatsku (-2,9 %) zabilježile su:

• Slovačka (-2,8 %),

• Belgija (-2,7 %),

• Cipar (-1,9 %).

Podsjetimo, Hrvatska je u travnju zabilježila rast industrijske proizvodnje od 2,5 posto, što znači da je svibanjski rezultat značajan zaokret.

Godišnje stope: Hrvatska usporava, Irska eksplodira

Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja:

• u eurozoni porasla je za 3,7 posto,

• u EU za 3,4 posto.

Najviše je porasla proizvodnja:

• netrajnih potrošačkih dobara (+11,6 % u eurozoni, +9,4 % u EU),

• kapitalnih dobara (+4,5 %),

• energije (+2,6 % u eurozoni, +1,7 % u EU).

Pad je jedino zabilježen u sektoru intermedijarnih dobara, za 1,8 posto u eurozoni i 1,4 posto u EU.

Hrvatska usporila nakon travanjskog skoka

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju bila 1,8 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, što je znatan pad u odnosu na 6,5-postotni rast iz travnja. To je ujedno najslabiji godišnji rezultat od studenog prošle godine, kada je proizvodnja pala za 6,3 posto.

Blizu Hrvatskoj bile su:

• Njemačka (+1,9 %),

• Španjolska (+1,7 %).

S druge strane, najveći godišnji rast ostvarila je:

• Irska, s nevjerojatnim skokom od 40,7 posto, potvrđujući višemjesečni trend dvoznamenkastog rasta.
  Slijede:

• Finska (+5,9 %) i

• Švedska (+5,0 %).

Najveći godišnji pad bilježe:

• Belgija (-7,3 %),

• Bugarska (-6,5 %).