Hrvatska vojna industrija za osnivanje obrambenog fonda, nada se i kreditima HBOR-a
Basarac: HBOR bi trebao imati ključnu ulogu jer ovo je izvanredna situacija za državu
Hrvatska obrambena industrija nisko je kreditno zadužena, te kao takva ima visok potencijal za daljnje investicije, a planirano smanjenje ovisnosti o trećim državama otvara prostor za snažnije uključivanje hrvatskih proizvođača u lanac vrijednosti, zbog čega članice Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, uz podršku HUP-ove Koordinacije obrambene industrije u osnivanju, predlažu proširenje HBOR-ovih operativnih programa i osnivanje Fonda za obrambena ulaganja po uzoru na Litvu, koja je sva obrambena ulaganja proglasila strateškim kako bi uklonila birokratske barijere pri ishođenju dozvola.
Strogi kriteriji
Predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije Goran Basarac, međutim, navodi da će društva iz RH sektora obrambene industrije jako teško moći zadovoljiti visoke kreditne kriterije i dodaje kako ne bilo loše da banke, recimo, priznaju kao kolateral za dizanje kredita ugovore koje proizvođači imaju povezane s isporukom ubojitih sredstava, tj. streljiva, nekom kupcu umjesto da od njih traže imovinu. "HBOR bi tu trebao imati ključnu ulogu, jer ovo sad je izvanredna situacija za državu! Moraju stvoriti kreditnu liniju ili fond za ovu vrstu proizvodnje, jer naše banke su u stranom vlasništvu, bar većina njih, a stranci neće sebi stvarati konkurenciju, jer svi znamo gdje se nalaze kreditni odbori stranih banaka", navodi Basarac i ističe da je klaster obrambene industrije dosad pomogao hrvatskim tvrtkama u povlačenju više od 70 milijuna eura nepovratnih sredstava za tematska područja koja je klaster forsirao u izradi strategije pametne specijalizacije RH za razdoblje od 2016. do 2020.
Koliko bi novih radnih mjesta mogla otvoriti obrambena industrija u Hrvatskoj zbog potrebe dodatnog naoružavanja, teško je u ovom trenutku procijeniti, kaže Basarac, ali navodi primjer napravljene analize tvornice streljiva malog pješačkog naoružanja koja je zahtijevala od 200 do 300 zaposlenika. No Basarac napominje da predviđene investicije podrazumijevaju širok spektar tehnologija s fokusom na što većem udjelu automatizacije i robotike jer se tako ostvaruju najveće zarade.
PREDSTAVLJANJE U BRUXELLESU
Osječka tvrka Orqa radi na istraživanju, razvoju i prototipiranju uređaja iz područja tehnologija pogleda iz prvog lica (FPV), udaljene stvarnosti (RR), prijenosa videosignala i radiokomunikacije te se bavi proizvodnjom elektroničkih komponenata i uređaja. Srđan Kovačević, jedan od suosnivača i izvršni direktor tvrtke, kaže kako će se u Bruxellesu, na Danu hrvatske industrije, predstaviti u područjima besposadnih sustava tehnologija i tehnologija daljinskog vida. No, kako je Orqa veća “zagrizla” i u američko tržište, i ono vojne naravi, pitamo, u svjetlu najnovijih geopolitičkih odnosa, kako se tu stvari razvijaju, hoće li biti nesuglasica, hoće li morati birati stranu. Kovačević pragmatično odgovara: “Za sada se ništa neugodno ne događa, ili se bar nije ništa počelo događati.” D.Kuštro
Hrvatska vojna industrija trenutno najvećim dijelom proizvodi opremu vojnika (tekstil, balističke veste i kacige i sl.). Slijedi proizvodnja oružja, odnosno pištolja i pušaka, ali i nekih oružanih sustava poput bacača granata i višecijevnih lansera raketnih sustava, naglašava Basarac, uz proizvodnju UbS-a (ubojitih sredstava, tj. municije) te granata 40x46 mm i minobacačkih mina od 120 mm. Ne treba zaboraviti da hrvatska vojna industrija proizvodi plovila u vlastitoj brodogradnji, u kojoj se izrađuju I RIB ili aluminijska manja plovila; proizvodimo i besposadna vozila za razminiranje i borbenu inženjeriju, kao i besposadne zračne sustave, a imamo određene kapacitete i u segmentu komunikacije, nadzora i ICT kibernetičke sigurnosti, nabraja Basarac i dodaje da je riječ o segmentima vojne industrije u kojima imamo dokazanu proizvodnju. Avione, helikoptere i složene oružane sustave protuzračne obrane i proturaketne obrane te sustave topničkih i raketnih "baterija" (lansere, rakete zemlja-zemlja...) ne proizvodimo.
Strateški partner
No vojna industrija uz sebe veže i niz drugih industrija i djelatnosti koje bi mogle profitirati od povećavanja izdvajanja za obranu, a Basarac tu prije svega ističe ICT industriju u smislu kibernetičke zaštite nekih sustava proizvodnje ili podrške procesima automatizacije, zatim metaloprerađivačku industriju u smislu izrade metalnih dijelova i pozicija, kao i proizvodnju plastomera koji se koriste u proizvodnji dronova ili nekih oblika legura za potrebe proizvodnje UbS-a, a važnima smatra i proizvodnju i opskrbu elektrokomponentama te 3D print proizvodnju.
SURADNJA S OBRAZOVNIM SUSTAVOM
Iako HUP-ova Koordinacije obrambene industrije u osnivanju predlaže uspostavu međuresorne radne skupine po modelu “Triple Helix” s ciljem usklađivanja nacionalnih strateških sigurnosnih prioriteta s razvojnim i proizvodnim kapacitetima domaće obrambene industrije, Basarac podsjeća da klaster već radi prema tom modelu jer su u njegovu članstvu i fakulteti koji daju podršku sustavu obrane i sigurnosti, a u tijeku su pregovori i sa Sveučilištem obrane i sigurnosti o članstvu u klasteru. Osim toga, klaster uklapa i jedinice lokalne i regionalne samouprave, koje već imaju proizvođače obrambenih sredstava na svojem teritoriju i koje traže način da se njihovim proizvođačima omogući što bolja konkurentnost edukacijskim obrazovnim programima i slično.
"Ono što smo izgubili, odnosno zanemarili, u 30 godina i što je teško nadomjestiti jest proizvodnja kemijskih komponenti za ubojita sredstva - barut, raketna goriva, pirotehnika za detonatore... I na razini EU-a kronično je vidljiv nedostatak tih sredstava i tu je jako teško i zahtjevno ući u razvoj i komercijalnu proizvodnju", ističe Basarac.
Budućnost hrvatske obrambene industrije prije svega vidi u instaliranju neke vrste proizvodnje streljiva, što je ministar obrane Ivan Anušić krajem prošlog tjedna najavio, no za početak ćemo morati ići sa strateškim partnerom, smatra Basarac, a onda postupno razvijati određene segmente važne u lancu dobave, poput baruta i raketnih goriva. Budućnost hrvatske vojne proizvodnje je i u dronovima, napominje Basarac i podsjeća da se Hrvatska prva koristila besposadnim izvidničkim letjelicama još tijekom Domovinskog rata. Dodaje kako bi iskreno volio vidjeti i uključenje Končara u obrambeni portfolio, klaster i zajednički rad s ostalom hrvatskom industrijom.
