HRVATSKI SABOR RASPRAVLJA O PRORAČUNU ZA IDUĆU GODINU: Povećavaju se rashodi, poznato je tko će najviše profitirati
Rebalansom se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna, odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna
Hrvatski sabor ovoga tjedna raspravit će prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kao i izmjene ovogodišnjeg proračuna, a na kraju tjedna zastupnici će iznijeti svoje mišljenje i o prijedlogu novog kalendara blagdana i spomendana.
Radni tjedan Sabor će u srijedu otvoriti uobičajenim slobodnim izjašnjavanjima klubova zastupnika o aktualnim temama, nakon čega slijedi rasprava o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna.
Rebalansom se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna, odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna, odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna.
Uštede na kamatama
Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene – 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine – 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku – 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) – 175,5 milijuna kuna, dodatni porodiljni – 41 milijun kuna i sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu – 122 milijuna kuna, javlja HRT.
Najznačajnija smanjenja odnose se na uštede na kamatama – 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja – 151 milijun kuna .
– Ključna je poruka da se ukupna rashodna strana iz općih izvora ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je ministra financija Zdravko Marić.
Na dnevnom redu i novi blagdani
Za četvrtak je predviđena rasprava o državnom proračunu za iduću godinu, kojim se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna.
Na kraju tjedna zastupnici će raspravljati o prijedlogu novog kalendara blagdana i spomendana, po kojem bi se Dan državnosti ponovno obilježavao 30. svibnja, a Dan neovisnosti 25. lipnja i ne bi bio više blagdan već spomendan.
Jedna od promjena u kalendaru odnosi se i na 18. studenoga, koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Prijedlogom se modificira i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani.
