IMA LI TOME KRAJA? Cijene hrane u Hrvatskoj podivljale, neke se udvostručile u godinu dana!
Ključne prehrambene namirnice poput žitarica i uljarica drastično su poskupjele, pa su njihove cijene u Hrvatskoj trenutačno 20 do 100 posto veće nego prije godinu dana, prema tjednim pokazateljima Ministarstva poljoprivrede.
S obzirom na to da su žitarice i ulja sastavni dio mnoštva prehrambenih proizvoda, stručnjaci se boje da će skok njihovih cijena najesen pokrenuti brojna poskupljenja hrane u prodavaonicama, što bi ugrozilo životni standard građana.
Primjerice, u tjednu koji je završio 1. kolovoza kilogram pšenice u veleprodaji stajao je 1,4 kune, što je 21 posto više nego potkraj srpnja prošle godine. Kukuruz se prodaje za 1,63 kune po kilogramu, što znači da je 42 posto skuplji nego prije 12 mjeseci.
To je najviša veleprodajna cijena kukuruza u posljednjih sedam godina, nedavnno je primijetio Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Cijena ječma skočila je 28 posto. Suncokretova sačma, koja se proljetos prodavala za 2,8 kuna po kilogramu, posljednjih je tjedana pojeftinila, ali je i dalje 27,5 posto skuplja nego lani. Cijena soje u godinu dana povećala se za oko 100 posto, dok je uljna repica istodobno poskupjela za 53 posto
Potrošači su se iznenadili kad su nedavno u trgovačkim centrima primijetili da je cijena litre ulja preko noći skočila s 11 na 16 kuna.
Međutim, treba reći da ostali prehrambeni proizvodi nisu bitno poskupjeli, jer često treba proći nekoliko mjeseci da bi trgovci potrošili zalihe i da bi na police prodavaonica stavili nove, skuplje pošiljke hrane dobivene od proizvođača.
Pomoć mljekarima
Prvi na udaru poskupljenja zasad se našao stočarski sektor koji je u srpnju zazvonio na uzbunu, poručivši javnosti i vlastima da neće moći opstati ako cijene stočne hrane nastave divljati.
Pšenično krmno brašno, primjerice, u 12 mjeseci je poskupjelo za 22 posto. Mnogi su proizvođači mlijeka s užasom uočili da se cijena kilograma stočne hrane sve više približava cijeni litre mlijeka, koja je – da stvar bude gora – posljednjih mjeseci u padu, što im stvara sve veće gubitke.
Videći što se događa, ministrica poljoprivrede Marija Vučković je prije dva tjedna na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede članica EU-a pozvala Europsku komisiju da dodijeli financijsku potporu sektoru stočarstva ugroženom skokom cijena.
Za hrvatske proizvođače mlijeka ministrica Vučković traži 15 milijuna kuna pomoći, kazao je Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede.
Vučković je Novom listu prošlog tjedna rekla da će njezino ministarstvo poduzeti dodatne mjere pomoći stočarima, bude li potrebno.
– Za proizvođače su cijene stočne hrane previsoke i neodržive, rekla je početkom tjedna Nada Barišić, direktorica Žitozajednice. I potrošači, kaže, već osjećaju poskupljenja.
Nove cijene uljarica donijele su poskupljenja ulja, više su i cijene hrane, a to je rezultat globalnih kretanja cijena osnovnih sirovina. »I cijene ambalaže već dulje vrijeme rastu, tako da nas čekaju mjeseci poskupljenja hrane«, upozorila je Barišić.
Pšenica je kod nas poskupjela više od 20 posto usprkos tome što je Hrvatska ove godine imala rekordnu žetvu koja joj je donijela više od 1,1 milijun tona te krušarice. Stvar je u tome što se cijena žitarica formira na svjetskom tržištu na kojem je potražnja veća od ponude.
Većina stručnjaka vjeruje da su drastična poskupljena poljoprivrednih sirovina privremena stvar i da će se cijene s vremenom umiriti, ali ne znaju reći kad će to biti.
Poremećaji u ponudi
– Vrlo je nezahvalno predviđati kakve će biti cijene. Naši analitičari procjenjuju da će cijene dijela primarnih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu još neko vrijeme rasti, rekla je Marija Vučković prošlog vikenda u razgovoru za Novi list.
Na rast cijena tih proizvoda s jedne strane utječe povećana potražnja iz nekih zemalja, osobito iz Kine. S druge strane, nastali su poremećaji i u ponudi. Zbog suše i ostalih elementarnih nepogoda smanjeni su prinosi u zemljama koje su veliki izvoznici hrane, poput Brazila, Argentine, Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije, podsjeća ministrica.
Dok domaći trgovački lanci šute i tiho povećavaju neke cijene, supermarketi u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji otvoreno najavljuju da će najesen poskupjeti hranu. Njujorški trgovački lanac Gristedes najavio je ovog tjedna da će do listopada cijene hrane morati povećati još za 10 do 14 posto.
S druge strane, Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO) nedavno je uočila da su cijene prehrambenih sirovina u svijetu – žitarica, biljnih ulja, mesa, mljekarskih proizvoda i šećera – smanjene prvi put u godinu dana.
U lipnju su bile 2,5 posto niže nego u svibnju, ali još uvijek bile su 33,9 posto više nego u lipnju prošle godine. Hoće li cijene ključnih namirnica padati ili rasti, uvelike ovisi o tome kakva će biti ovogodišnja žetva, kažu stručnjaci.
Primjerice, ako kukuruz dobro urodi, mogla bi pasti ne samo njegova cijena, nego i cijena pšenice.
