Inspektor koji će obučavati mlade ročnike otkrio najveći problem s uvođenjem vojnog roka
S prvim danom siječnja iduće godine Hrvatska bi trebala ponovno uvesti služenje vojnog roka zbog čega su u Ministarstvu obrane uz ostalo prionuli i na izmjene Zakona o obrani i zakona o službi u Oružanim snagama.
Pošto naša zemlja 2008.godine nije ukinula vojni rok, već ga samo zamrznulo očekuje se da bi odgovarajuće zakonodavstvo trebalo samo prilagoditi današnjem vremenu. Projekt je ovo u kojega je poprilično ambiciozno ušao ministar obrane Ivan Anušić, ali i projekt kojega unutar vojske ne očekuju s pretjeranim oduševljenjem.
Prema riječima našeg dobro upućenog sugovornika planirano je da ročnike obučava 650 vojnih instruktora, međutim problem je u tome što ni vojnih instruktora nema dovoljno pa stoga i on sam vjeruje kako se s uvođenjem vojnog roka već sa prvim danom iduće godine ipak prenaglilo.
Nedostatak instruktora
”U mojoj vojarni nas instruktora ima oko stotinjak, a za provedbu projekta u našem slučaju trebalo bi ih biti barem još toliko. Interesa za vojsku među mladim ljudima je sve manje, i teško da će se ti mladi ljudi koje mi budemo obučavali uopće zadržati u vojsci. To niti ne treba očekivati. Dakle, pitanje je što točno mi sa uvođenjem vojnog roka dobivamo”, kaže naš sugovornik te naglašava da bi se profesionalna vojska s ovako naprasnim uvođenjem vojnog roka mogla naći u nezavidnom položaju.
”Nama će na obuku dolaziti mladi ljudi među kojima će biti i dobar dio onih koji za služenje vojnog roka niti nisu zainteresirani, već će tu biti jer moraju biti. Mi njima nismo, niti više imamo ovlasti biti autoritativni kao što je to nekoć bili, a svi mi vrlo dobro znamo kakve su današnje generacije mladih ljudi.
Nitko ne progovara o tome da treba biti nasilan prema njima, ali vojska je stega. S današnjom generacijom mladih, koje se praktički na silu gura u vojsku teško će biti postići stegu- red, rad i disciplinu što vojska mora biti”, smatra naš sugovornik koji ujedno napominje da će u konačnici profesionalni vojnici koji budu obučavali mlade ljude ispaštati jer će umjesto vlastitih vojnih vježbi i drugih aktivnosti koje uobičajeno odrađuju profesionalni vojnici biti fokusirani na tu kratku vojnu obuku koja je daleko od onoga što bi profesionalna vojska trebala biti.
Manjak profesionalnih vojnika
”Nitko među nama nema ništa protiv uvođenja vojnog roka, ali je to trebalo bolje promisliti i odraditi jer nama nedostaje četiri tisuće profesionalnih vojnika, a taj nedostatak neće se zakrpati s ovakvim pristupom”, uvjerava naš sugovornik koji također naglašava kako u vojsci trenutno ima više dočasnika i časnika nego vojnika. No, da se s novim ministrom ipak nešto pomiče s mrtve točke moglo se vidjeti i nedavno u sklopu trećeg ovogodišnjeg ciklusa dragovoljnog vojnog osposobljavanja kada je u vojarnu u Požegi stigla 181 osoba, što je najveći odaziv ročnika u ovoj godini.
”U vojarnu 123. brigade HV u Požegi na dragovoljno vojno osposobljavanje po redovnom programu pristupila su ukupno 154 ročnika, od kojih je 14 djevojaka. Vojnom osposobljavanju po skraćenom programu pristupilo je ukupno 27 kandidata, od kojih je 9 djevojaka, što je najveći odaziv u ovoj godini i potvrda povećanog interesa mladih za vojni poziv”, poručeno je tijekom kolovoza iz Ministarstva obrane čiji je čelni čovjek Anušić nedavno objavio kako vojni rok starta s prvim danom siječnja naredne godine te će trajati dva mjeseca.
U ta dva mjeseca trebalo bi sažeti temeljnu pješadijsku obuku pa se ročnici kasnije neće slati na specijalističku obuku u kopnenu vojsku, mornaricu ili zrakoplovstvo kao što je to ranije tvrdilo. Dva mjeseca trenutno traje i dobrovoljno vojno osposobljavanje te se očekuje da se baš taj model preslika na obvezno služenje vojske. Obuka bi se trebala odvijati u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu, a nakon što se odsluži vojni rok ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se potom vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Inače godišnje između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. Upravo će oni i biti obveznici služenja vojnog roka, no neće svi oni niti ići na obuku. Očekuje se da dio njih neće proći liječnički pregled, ali i da će veći dio njih iskoristiti pravo na priziv savjesti te kao takvi niti neće imati vojnu obuku. Očekuje se da bi u 2025.godini obveznu obuku moglo prići oko 4000 do 4500 tisuće ročnika.
Izvor:dnevno/Foto: Fah
