Izraelski veleposlanik Gary Koren pozvao Hrvatsku na prekid odnosa s Iranom i sigurnosnu provjeru iranskog diplomatskog osoblja

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Gary Koren pozvao je hrvatske vlasti da prekinu diplomatske odnose s Teheranom te provedu sigurnosnu provjeru osoblja iranskog veleposlanstva u Zagrebu. Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da se među diplomatskim osobljem nalaze i pripadnici Revolucionarne garde, organizacije koju Europska unija smatra terorističkom.

U razgovoru za Hinu Koren je preporučio Hrvatskoj, ali i drugim europskim državama, da detaljno provjere sastav osoblja u iranskim diplomatskim predstavništvima. Upozorio je da su u mnogim veleposlanstvima, kako tvrdi, prisutni pripadnici Revolucionarne garde s ciljem prikupljanja obavještajnih podataka i pružanja potpore terorističkim aktivnostima.

Istodobno je ustvrdio da iranski režim na Zapadu raspolaže i mrežom takozvanih „spavačkih ćelija“, podsjetivši da je to, prema njegovim riječima, nedavno postalo vidljivo i u Sjedinjenim Američkim Državama nakon pokušaja ubojstva pripadnice iranske opozicije.

„Iranski režim ima kapacitete za takvo djelovanje, a ovdje u Zagrebu znamo 'da ima i mnogo njegovih pobornika s druge strane granice u BiH'“, rekao je Koren.

Hrvatsku je pozvao da u potpunosti prekine diplomatske odnose s Iranom te poručio: „Ne samo da povučete veleposlanika, nego i zatvorite svoje veleposlanstvo i objavite da očekujete zatvaranje iranskog veleposlanstva u Zagrebu“.

Upitan o hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji je jedan od snažnijih kritičara izraelske vlade i koji je zabranio vojnu suradnju hrvatskih i izraelskih oružanih snaga, Koren je rekao da ga neće komentirati jer diplomati ne bi smjeli sudjelovati u unutarnjoj politici druge države. Naglasio je pritom da poštuje sve hrvatske institucije.

Ciljevi napada na Iran

Izrael i Sjedinjene Američke Države u subotu su pokrenuli zračnu ofenzivu na Iran. Prema navodima izraelskog veleposlanika, već u prvim napadima eliminiran je vrhovni vođa Ali Hamenei, kao i više visokih iranskih dužnosnika. Teheran je na to odgovorio protunapadima usmjerenima na američko-izraelske ciljeve diljem regije.

Koren je ocijenio da je zajednička operacija Izraela i SAD-a bez presedana, ne samo po opsegu nego i po razini političke, vojne i obavještajne koordinacije između dviju država.

Istaknuo je da početak operacije nije bio iznenađenje jer se o mogućem napadu govorilo već neko vrijeme, osobito nakon što su iz Washingtona počele pristizati informacije o posljednjem krugu pregovora između SAD-a i Irana održanom u Ženevi.

Prema njegovim riječima, ključni cilj operacije jest uništavanje iranskih lansera i proizvodnih linija balističkih projektila te neutralizacija nuklearnog programa. Posebno su, kaže, na meti objekti koje koristi iranski režim.

„To su prvenstveno lokacije Revolucionarne garde i Basidža, dobrovoljne paravojske koja guši otpor u Islamskoj republici“, rekao je Koren, nazvavši te strukture najvećim ubojicama u Iranu.

Iranski uranij lani nije uništen

Zajednička operacija Izraela i SAD-a započela je dan nakon što je omanski ministar vanjskih poslova, koji je posredovao u pregovorima između Washingtona i Teherana, izjavio da je na razgovorima u Ženevi ostvaren značajan napredak te da je Iran spreman razgovarati o svim otvorenim pitanjima.

Koren je istaknuo da su Oman i neke druge zemlje u regiji pokušavale izbjeći izravnu konfrontaciju s Iranom, ponajprije zbog bojazni da bi takav sukob mogao destabilizirati i njih.

Istodobno je upozorio na izjavu američkog pregovarača Stevea Witkoffa, koji je, kako tvrdi, otkrio da Iran raspolaže s oko 460 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto. Takav materijal, naglasio je, relativno se brzo može dodatno obogatiti do razine od 90 posto potrebne za proizvodnju nuklearnog oružja.

Koren je podsjetio i na podatke obavještajnih službi nakon prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata. Prema tim procjenama, iranske zalihe obogaćenog uranija tada nisu uništene u američko-izraelskim napadima, dok je Teheran u međuvremenu ubrzao proizvodnju balističkih projektila i dodatno produbio skladišta povezana s nuklearnim programom.

„SAD i Izrael su zajedno prikupljali obavještajne podatke, zajedno odlučili dati priliku diplomaciji, a onda i zajedno zaključili da nema drugog izbora osim napada“, rekao je Koren.

Egzistencijalna prijetnja

Govoreći o širem kontekstu sukoba, izraelski veleposlanik naglasio je da Iran za Izrael predstavlja neposrednu sigurnosnu prijetnju.

„Za razliku od drugih država koje mogu osuđivati Izrael i pozivati se na međunarodno pravo, Iran za našu zemlju predstavlja neposrednu i egzistencijalnu prijetnju“, rekao je.

Dodao je kako sukob između Izraela i Irana nije započeo nedavno, nego ima korijene u Islamskoj revoluciji 1979. godine.

„Za nas je to pitanje opstanka. Sukob Izraela i Irana nije započeo u subotu, pa ni prošle godine, nego nakon Islamske revolucije 1979. kad je ajatolah Homeini označio Izrael kao metu 'koju treba uništiti', proglasivši ga malim sotonom. Velika sotona je bila Amerika“, rekao je veleposlanik.

Koren je također ustvrdio da Izrael raspolaže snažnom obavještajnom mrežom unutar Irana, koja je dodatno potpomognuta američkom tehnologijom, uključujući široku satelitsku infrastrukturu. Dio obavještajnih informacija, dodao je, prikupljaju i države Perzijskog zaljeva iz neposrednog iranskog susjedstva.

„Mi nismo više jedini koji kažu da je riječ o fanatičnom terorističkom režimu“, rekao je izraelski veleposlanik, optuživši Iran da napada susjedne države, ubija vlastite građane i upućuje prijetnje Europi.

Kolateralne žrtve

Prema Korenovim riječima, iranski protuudar na Izrael bio je slabiji nego u lipnju prošle godine, što, smatra, pokazuje da je tadašnja zajednička izraelsko-američka operacija bila učinkovita.

Istodobno tvrdi da je Iran povećao arsenal projektila kratkog dometa, čime mu je olakšano gađanje država u neposrednom okruženju.

Izrael, kaže, raspolaže vrlo snažnim sustavom protuzračne obrane, ali ni on nije potpuno nepropustan. Zbog toga vlasti i dalje upozoravaju stanovništvo da u vrijeme napada ostaje u skloništima.

Najsmrtonosniji iranski napad od početka aktualne ofenzive dogodio se u nedjelju poslijepodne kada je pogođena sinagoga u gradu Beit Shemesh, pri čemu je poginulo devet osoba.

Upitan o bombardiranju škole za djevojčice u Minabu na jugu Irana, u kojem je, prema navodima Reutersa, poginulo najmanje 160 djece, Koren je odgovorio da ni Izrael ni Sjedinjene Države ne preuzimaju odgovornost za taj napad. Naglasio je da obje vojske, za razliku od Irana, gađaju isključivo vojne ciljeve i strukture režima.

„Siguran sam da bilo koje odgovorne oružane snage demokratskih država čine sve što je moguće da se izbjegnu kolateralne žrtve, no u ratovima ih je teško izbjeći. Naš zahtjev od zapadnih medija je da ne budu toliko entuzijastični kad se dogode ovakvi slučajevi“, kazao je veleposlanik.

Dodao je kako bi volio da je jednak interes postojao i u vrijeme kada je iranski režim ubijao prosvjednike.

Izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Mai Sato procijenila je da je u krvavom gušenju prosvjeda tijekom prve polovice siječnja iranski režim ubio između pet i nekoliko desetaka tisuća prosvjednika.