IZVJEŠTAJ EK: “Nema napretka, u Srbiji primjetno nazadovanje i pogoršanje”
U najvažnijem izvještaju kojim Europska komisija ocjenjuje napredak zemalja iz procesa proširenja u ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU, takozvanom “Paketu proširenja”, s individualnim izvješćima o napretku zemlje iz tog procesa, ove godine će se Srbiji uputiti upozorenje da se ona, umjesto napretka, zapravo udaljila od Europske unije. Glavni razlog za to su odnosi Srbije s Rusijom i odbijanje usklađivanja stavova Beograda u vanjskoj politici sa stavovima Europske unije.
Jutarnji list je imao uvid u nacrt tih dokumenata koji će biti usvojeni u srijedu na sastanku kolegija Europske komisije i predstavljeni najprije pred zastupnicima Europskog parlamenta, a potom i na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu. Srbija je jedina zemlja regije, i uz Tursku jedina iz procesa proširenja, koja se nije uskladila sa sankcijama Europske unije prema Rusiji.
Po tom pitanju se u izvješću najčešće spominju izrazi “nazadovanje” i “pogoršanje”. Komisija u izvješću spominje i činjenicu da je Srbija 2021. godina imala usklađenost s vanjskopolitičkim stavovima Europske unije na razini od 64 posto, dok je u ljeto ove godine to palo na 45 posto. Dakle, umjesto napretka u tom pitanju Srbija je pala u godinu dana za gotovo 20 posto. Gore od Srbije je samo Turska koja ima usklađenost stavova s EU-om na razini od samo 7 posto, ali pristupni pregovori EU-a s Turskom su zamrznuti još od 2016. godine.
– Nakon ničim izazvane i neopravdane ruske agresije na Ukrajinu, Srbija se nije uskladila s restriktivnim mjerama EU-a protiv Rusije i većinom izjava Visokog Predstavnika u ime EU-a po tom pitanju. Razina usklađenosti Srbije s relevantnim izjavama Visokog Predstavnika i odluka Vijeća je stoga pala sa 64 posto u 2021. godini na 45 posto u kolovozu ove godine. Brojni postupci i izjave od strane Srbije su išli protiv vanjskopolitičkih stavova EU-a, piše u nacrtu dokumenta te se od Srbije traži da “kao prioritet ispuni svoje obveze i progresivno ih uskladi sa stavovima EU-a u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, uključujući i restriktivne mjere”.
Za razliku od Srbije, Komisija u ovim izvješćima izražava zahvalnost svim zemljama regije što su u potpunosti svoje stavove uskladili s onima iz EU-a. To se odnosi i na Kosovo koje je, iako formalno nije dužno, podržalo sve stavove Europske unije.
Iako je Rusija glavni razlog kritika Srbiji, u ovogodišnjem izvješću o napretku to svakako nije jedino pitanje. Srbija nije imala nikakav napredak niti po pitanju slobode medija. Nije učinila niti jedan korak u usklađivanju politike viza za građane trećih država s politikom EU-a. Od početka rata u Ukrajini Srbija se “suzdržala” od sudjelovanja u brojnim regionalnim događajima na temu sigurnosti.
Iz nacrta teksta vidljivo je da Komisija traži i prigodne izraze kako bi opisala i zaoštravanje odnosa Srbije s Hrvatskom. U dijelu gdje se govori o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji, navodi se kako je Srbija “općenito ostala privržena poboljšanju bilateralnih odnosa s drugim zemljama kandidatima, potencijalnim kandidatima i susjedima koji su članice EU”. Dodaje se, međutim, da su “odnosi s Hrvatskom sve napetiji i povremeno dolazi do političkih prepucavanja”.
I izbori u Srbiji, prema ovom izvješću o napretku, obilježeni su neravnopravnim uvjetima u kampanji gdje su u medijima dominirali Srpska Napredna Stranka i predsjednik Aleksandar Vučić.
Što se tiče napretka u područjima koje Komisija prati u slučaju Srbije, uglavnom je napredak “ograničen” ili “određen”.
Od Srbije, kao i od Kosova, traži se da pod hitno pristupe konstruktivnom dijalogu u Bruxellesu i postignu “sveobuhvatni, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa, bez daljnjih kašnjenja”.
Ocjene o nazadovanju Srbije u usuglašavanju stavova s EU-om su posebno problematične baš u ovom trenutku jer u ovom paketu proširenja Europska komisija naglašava kako je ruska agresija na Ukrajinu pokazala da su čvrste veze EU-a sa zemljama Zapadnog Balkana i međusobna solidarnost važnije nego ikada. Srbija je išla u suprotnom smjeru.
