Još je najmanje 15 hrvatskih policajaca primilo poziv za srpsku vojsku? Pupovac: ‘Da, to je problem, nije se smjelo desiti’

"Pripadnik hrvatske policije koji posjeduje dvostruko državljanstvo ne bi se trebao naći u ovakvoj situaciji", kaže Pupovac

U Srbiji, kao ni u Hrvatskoj, od 2011. nema obaveznog vojnog roka, ali punoljetni srpski državljani upisuju se u vojnoj evidenciji kako bi ih se moglo pozvati u rezervni sastav. Vrijedi to i za pripadnike srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj koji, osim hrvatskog, posjeduju i državljanstvo Srbije i tko zna koliko ih se već nalazi u vojnoj evidenciji susjedne države.

No, nedavno je ovo postalo tema u Hrvatskoj zato što je javnost doznala za slučaj 21-godišnjeg policajca M.Ć. iz Mirkovaca pokraj Vinkovaca, koji se u studenom prošle godine u Sremskoj Mitrovici upisao u srpsku vojnu evidenciju. Čini se da nije bio oduševljen time jer je prethodno od 2019. ignorirao tri poziva što su mu stigla, ali naposljetku je svoju dužnost kao srpski državljanin ispunio možda i zbog novčane, pa čak i zatvorske kazne koje su mu prijetile.

No, u MUP-u su nekako doznali što je M.Ć. učinio, možda je on sam prevše o tome okolo pričao, i protiv njega je pokrenut stegovni postupak »radi preuzimanja poziva za upis u vojnu evidenciju Republike Srbije, bez da je o tome obavijestio svog neposredno nadređenog rukovoditelja«. Dok taj postupak traje, mladić je udaljen iz službe koju je obavljao na graničnom prijelazu Tovarnik.

 

Službe zakazale

Hrvatski suverenisti tvrde da je još petnaestak policajaca s područja policijskih uprava osječko-baranjske i vukovarsko-srijemske koji su i državljani Srbije od listopada primilo poziv kakav je M.Ć.-u prouzročio nevolje i u petak su zbog toga zatražili sazivanje sjednice saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost.

– Informacija je to koja kola među policijskim službenicima i mi smo je odlučili objaviti. Slučaj s kojim je javnost upoznata sigurno nije izoliran. Velik je problem što u našem MUP-u ne raspolažu podacima o tome koji policajci imaju dvostruko državljanstvo, to je nevjerojatno, rekao nam je predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček.

Ali, za njega nije sporan upis u vojnu evidenciju Srbije samo hrvatskih policajaca koji su nositelji i srpskog državljanstva nego općenito svih pripadnika srpske nacionalne manjine koji posjeduju dvostruko državljanstvo.

– Apsurdno je da se netko tko živi u jednoj državi upisuje u vojnu evidenciju druge države, ne odnosi se to samo na djelatnike MUP-a. Čemu to? Znači li da bi ti ljudi bili voljni ratovati za drugu državu? Meni je to nepojmljivo. No, zahtjev za sjednicu Odbora za nacionalnu sigurnost uputili smo konkretno u vezi s policajcima koji imaju srpsko državljanstvo, nije mi jasno da naše službe nisu reagirale na te pozive koji njima dolaze iz Srbije. Ogroman je to sigurnosni propust, imate, dakle, možda policajaca kojima su u Hrvatskoj dostupne osjetljive informacije o svima nama, a istovremeno su u vojnoj evidenciji Srbije i moglo bi ih se jednom mobilizirati, naglašava Pavliček.

 

Poseban nadzor

 

Ministar Davor Božinović i ravnatelj policije Nikola Milina, kao i šef SOA-e Daniel Markić, bi, smatra, morali doći na sjednicu Odbora koju suverenisti predlažu i odgovoriti na sva spomenuta pitanja.

– Mi moramo znati koliko policajaca u Hrvatskoj ima i srpsko državljanstvo i koliko ih je dobilo poziv za vojnu evidenciju u Srbiji. Ti bi ljudi trebali biti pod posebnim nadzorom ili da se, pak, zakon izmijeni na način da se osobe s dvostrukim državljanstvom ne mogu zaposliti u MUP-u, što bi bilo i najlogičnije, zaključuje predsjednik Hrvatskih suverenista.

Predsjednik Odbora na nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić (SDP) kazao nam je da će s ovom inicijativom postupiti kao i sa svim sličnim dosada. Prvo će zatražiti očitovanje MUP-a, a potom će odlučiti o tome hoće li sazvati sjednicu tijela kojem je na čelu. Razgovarali smo jučer i s predsjednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem i on je svjestan specifičnosti ove situacije.

– Ima i Hrvata koji žive u Srbiji s dvostrukim državljanstvom, srpskim i hrvatskim. Stoga je nužno da dvije države razgovaraju kako bi se definiralo primarno i sekundarno državljanstvo, na osnovu kojeg se stječe vojna obveza, što to onda uključuje i pozive ovakve vrste, a na osnovu kojeg ne. Pripadnik hrvatske policije, vojske ili zaposlenik negdje drugdje u državnoj upravi, a posjeduje dvostruko državljanstvo, sasvim sigurno se ne bi trebao naći u ovakvoj situaciji. Onaj tko se sada ipak nađe, kao što je taj mladi policajac, morao bi znati da je u koliziji s državom u kojoj živi i da to predstavlja probem. Nažalost, taj mladić nije to znao ili je zanemario, možda se nije niti s nekim posavjetovao i ušao je tako u zonu rizika, rekao nam je predsjednik SDSS-a.