Jug odbija igrati na bazenu nazvanom po čuvaru logora Morinj: Sport ili vrijeđanje žrtava

Spor oko bazena koji nosi ime po čuvaru logora Morinj: Jug odbija igrati, odluka CAS-a presudna

Prva utakmica osmine finala vaterpolskog Eurokupa između Primorca iz Kotora i Juga Adriatic osiguranja iz Dubrovnika našla se u središtu međunarodnog spora koji nadilazi sport. Razlog nije sportske prirode, već naziv kotorskog bazena koji nosi ime Zoran-Džimi Gopčević, osobe povezane s ratnim zločinima u logoru Morinj tijekom Domovinskog rata.

Dubrovčani su jasno poručili da ne žele igrati na bazenu koji nosi ime po osobi koja je bila stražar u logoru Morinj, kroz koji je 1991. i početkom 1992. godine prošlo nekoliko stotina hrvatskih zarobljenika. Prema dostupnim podacima, pojedini zatočenici su u tom logoru preminuli zbog zlostavljanja i nehumanih uvjeta.

Privremena odluka: utakmica u Podgorici

Zbog nastalog spora, krovna europska organizacija European Aquatics (EA) donijela je privremenu odluku:
utakmica se ne smije igrati u Kotoru, nego mora biti organizirana u Podgorici, dok se čeka konačna odluka Međunarodnog sportskog arbitražnog suda (CAS).

Odluka CAS-a očekuje se najkasnije do srijede, 4. ožujka u podne.

EA je u međuvremenu zatražila od Primorca da organizira utakmicu u Podgorici i od Juga da se pripremi za odigravanje susreta

Ako ne dođe do nove promjene, susret bi se trebao igrati 4. ožujka u 19 sati u Podgorici, dok je uzvrat zakazan za 14. ožujka u Zagrebu.

Primorac se žali CAS-u

Kotorski klub Primorac podnio je žalbu CAS-u tražeći privremenu mjeru kojom bi se suspendirala odluka European Aquaticsa.

Predsjednik kluba Siniša Kovačević u službenom je priopćenju ustvrdio da je odluka europske organizacije politički motivirana te da zadire u autonomiju sporta. Iz Primorca poručuju da žele igrati na svom bazenu i pred svojom publikom, ali da će poštovati konačnu odluku CAS-a.

Logor Morinj – rana koja još nije zatvorena

Spor oko bazena ponovno je otvorio pitanje logora Morinj, koji je tijekom agresije na Hrvatsku bio mjesto zatočenja hrvatskih civila i branitelja s dubrovačkog područja.

U tom je logoru bilo zatočeno više stotina Hrvata, a brojni svjedoci govorili su o fizičkom i psihičkom zlostavljanju zarobljenika.

Crnogorsko pravosuđe je u jednom procesu osudilo nekoliko osoba povezanih s logorom, no kazne su bile relativno blage, a pitanje političke i moralne odgovornosti nikada nije do kraja zatvoreno.

Istodobno ostaje otvoreno pitanje koje mnogi u Hrvatskoj i danas postavljaju je li se Crna Gora kao država ikada jasno i nedvosmisleno ispričala za logor Morinj i te zašto sportski objekt i dalje nosi ime osobe povezane s tim logorom.

Ploča u Morinju može se tumačiti kao službeno priznanje postojanja logora i zločina, te izražavanje žaljenja od strane crnogorskih vlasti, 

ali ne predstavlja punu, nedvosmislenu državnu ispriku Hrvatskoj ili žrtvama.

Sport ili povijesna odgovornost?

Slučaj Jug – Primorac tako je prerastao okvire sportskog natjecanja.

Dok jedni tvrde da sport treba ostati izvan politike, drugi smatraju da sport ne može ignorirati povijesne činjenice i ratne zločine.

Konačna odluka CAS-a trebala bi odlučiti gdje će se utakmica igrati, ali teško da će zatvoriti pitanje koje i nakon više od tri desetljeća ostaje otvoreno – odnos prema zločinima počinjenima u logoru Morinj.