Kako će se rasplesti dramatična situacija na Bliskom istoku? Odgovor zna samo Joe Biden, a upravo on je na potezu
Najnoviji sukobi između Hamasa i Izraela najgori su od rata 2014. godine, kada je Izrael izveo kopnenu operaciju u Gazi. Eskalacija dolazi u trenutku u kojem se od američke administracije predsjednika Joea Bidena očekuje nov pristup rješavanju bliskoistočnog problema, a koji uključuje odnos prema Iranu. Bivši američki šef države Donald Trump već je iskoristio priliku da podbode Bidena izjavom da je na Bliskom istoku vladao mir dok je on bio predsjednik, optuživši nasljednika za manjak potpore Izraelu.
Biden će pažljivo morati vući poteze na trusnom prostoru Bliskog istoka jer se očekuje da drži stranu najvažnijem američkom savezniku - Izraelu. No odnosi Izraela i SAD-a dok je Biden bio potpredsjednik Baracku Obami bili su na vrlo niskim razinama zbog želje da se s Iranom postigne sporazum oko njegova nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija. Ta spoznaja sigurno izaziva zebnju u izraelskom političkom establišmentu.
Poznato je to da je Iran najveći izraelski neprijatelj i da se izraelski premijer Benjamin Netanyahu svesrdno trudi obuzdati njegove nuklearne ambicije. Iranski javno proklamiran cilj uništenje je Države Izrael, a mogućnost da ta zemlja stvori nuklearnu bombu stvarna je prijetnja fizičkom opstanku cijelog naroda. Ne želeći ništa prepustiti slučaju, Izraelci sami nastoje onesposobiti Iran koliko je to moguće, a na međunarodnoj sceni stvaraju pritisak svima, ali prvenstveno Washingtonu za najstroži mogući pristup Teheranu.
Tako je Iran u travnju izvijestio o sabotaži nuklearne elektrane u Natanazu, koju je proglasio terorističkim činom, a za što je optužio Izrael. Općenito, Iran je posljednjih godina optužio Izrael za niz nesreća i zločina koji su se dogodili na njegovu teritoriju, između ostaloga za to da stoji iza ubojstva znanstvenika Mohsena Fakhrizadeha, kojega su zapadne obavještajne službe označile kao oca iranskog programa nuklearnog oružja. Teheran redovito odbacuje optužbe da pokušava izgraditi nuklearnu bombu, a Izrael šuti o nesrećama u Iranu.
Američki predsjednik Joe Biden imat će pune ruke posla u smirivanju situacije na Bliskom istoku
Izvor: Profimedia / Autor: Doug Mills / AFP / Profimedia
Nesreća u Natanzu dogodila se u periodu u kojem Teheran i Washington pripremaju teren za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015., iz kojeg se bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao prije tri godine i ponovno uveo Iranu sankcije, a na to je on odgovorio tako što je počeo kršiti odredbe sporazuma iz 2019. Nakon nesreće Iran je najavio osvetu, a neki mediji spekuliraju da bi to mogao biti ovaj Hamasov udar.
Netanyahu ne želi ni pomisliti na to da bi nuklearni sporazum mogao biti oživljen. U tom svjetlu može se promatrati i zatopljenje odnosa prema nekim arapskim zemljama s kojima je u vrijeme Trumpa potpisao sporazume o priznanju. Izrael je normalizirao odnose s Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a napravio je ogromne korake u približavanju najvećem iranskom regionalnom rivalu Saudijskoj Arabiji, državi koja također ne želi nuklearni Iran. Svima njima zajednička je mržnja prema Iranu. Zbog toga Palestinci teško mogu očekivati pomoć arapskih zemalja koje uglavnom osuđuju izraelske akcije protiv Palestinaca, ali ne idu dalje od verbalne pomoći.
No ni Iran ne spava. Službeni Teheran pod svojom kontrolom ima niz paravojski od Iraka, preko Sirije, do Libanona, a one predstavljaju direktnu sigurnosnu prijetnju Izraelu. Taj otvoreni put od Teherana, preko Iraka i Sirije, do izraelskih granica omogućuje direktnu financijsku i materijalnu pomoć Hezbolahu u Libanonu ili Hamasu i Islamskom džihadu na palestinskim okupiranim područjima. Iran financira i opskrbljuje oružjem Hamas, čiji je vrhovni vođa prošli tjedan pohvalio 'čistu krv mučenika Otpora' u Palestini. Izraelu je cilj zaustaviti taj kanal, što bi značilo snažniji američki angažman u Iraku i Siriji da bi se obuzdao iranski utjecaj.
Udvaranje Irana Bidenovoj administraciji u obnovljenim nuklearnim pregovorima preklopilo se s eskalacijom nasilja Hutija u Jemenu, koje također pomažu, protiv Saudijske Arabije i sada eskalacijom Hamasa protiv Izraela. Režim možda smatra da će američka administracija biti voljnija popustiti ako njihovi proksiji zaoštre situaciju.
Potezi koje bude vukla Bidenova administracija definirat će smjer odnosa na Bliskom istoku i bit će izazov za dosadašnji oprezan pristup novog američkog predsjednika.
Osim toga, raketni napadi Hamasa na izraelske gradove mogli bi spasiti političku karijeru najdugovječnijeg izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nakon što nije uspio sastaviti novu vladu poslije izbora održanih u ožujku. To su bili četvrti neriješeni izbori u Izraelu u dvije godine. Mandat za sastav nove vlade došao je u ruke oporbenom čelniku Yairu Lapidu, a on bi za svrgavanje Netanyahua s vlasti trebao koalirati s arapskim strankama, što će sada biti znatno teže, ako ne i nemoguće, dok Hamasove rakete padaju na izraelske gradove. Centrist Lapid, kad bi došao na vlast, bio bi znatno ugodniji sugovornik za rješavanje palestinskog pitanja za Bidenovu administraciju od tvrdog Netanyahua.
