Kako do mirovine u Hrvatskoj: Budući umirovljenici moraju znati ove korake

Jedna od važnijih prekretnica u životu je odlazak u mirovinu. No, za velik broj ljudi to je stresan proces o kojem ne znaju mnogo. Stoga nije na odmet na jednom mjestu zbrojiti sve korake koji su potrebni za osiguravanje redovitih primanja i u trećoj dobi.

Prosječna je mirovina u studenom, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) iznosila 574,71 euro.

Jasno, među nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika ima onih koji primaju manje od 70, ali i više od 1500 eura mirovine. Kako bilo, većina njih mora proći isti postupak prije nego što im krenu redovita primanja, piše tportal.

Prije svega, treba znati kad je pravo vrijeme za odlazak u mirovinu. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na mirovinu imaju svi koji su navršili dob od 65 godina i 15 godina staža osiguranja. Doduše, postoje i iznimke.

Od 1. siječnja 2025. godine, žene mogu u redovitu starosnu mirovinu s navršene 63 godine i devet mjeseci, uz uvjet od 15 godina staža. Dob za umirovljenje žena će se podizati za tri mjeseca sve do 2030. godine, kad će se izjednačiti s muškarcima.

Ista je stvar i kod odlaska u prijevremenu mirovinu. Od Nove godine žene mogu u mirovinu s najmanje 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža.

Njima se također uvjeti ‘podižu’ za tri mjeseca sve do 2030. kad će u prijevremenu mirovinu moći ići s navršenih 60 godina i 35 godina staža.

Među iznimkama su i dugogodišnji osiguranici, koji u mirovinu mogu s navršenih 60 godina, ali pod uvjetom da imaju najmanje 41 godinu staža osiguranja.

Informativni izračun

Nakon što provjere imaju li uopće pravo prema navedenim kriterijima, osiguranici mogu godinu dana prije podnošenja zahtjeva za mirovinu, poslati obavijest HZMO-u o tome da planiraju otići u mirovinu. To se naziva pretkompletiranje podataka.

Iz HZMO-a tvrde da to omogućava bržu provjeru podataka i točniji informativni izračun mirovine. U tom razdoblju, naime, službenici HZMO-a iz svojih baza vade podatke potrebne za utvrđivanje iznosa mirovine.

U slučaju da pojedini podaci nedostaju, imaju više vremena pronaći ih u drugim institucijama ili zamoliti osiguranike da im dostave dokaze o ostvarenom stažu.

Za to vrijeme, građani mogu HZMO-u poslati i zahtjev za informativnim izračunom mirovine.

To je moguće učiniti besplatno putem korisničkih stranica HZMO-a u okviru sustava e-Građani ili dolaskom u područnu službu HZMO-a, što košta 7,29 eura.

No, izračun mirovine ne dolazi iz HZMO-a, nego iz Registra osiguranika (REGOS) i sastoji se od dva dijela.

Prvi dio se odnosi na obračun mirovine iz prvog stupa, što obračunava HZMO.

Drugi dio se odnosi na mirovinu iz drugog stupa, a za njega je odgovorno mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD).

Treba reći kako se oko 75 posto građana dosad odlučilo za isplatu mirovina samo iz prvog stupa, jer im je ispala povoljnija.

Taj trend se ipak mijenja, s obzirom na to da je zabilježen porast interesa za isplatama kombiniranih mirovina iz prvog i drugog stupa, jer je lani promijenjen izračun mirovina iz drugog stupa.

On sad obuhvaća i dodatak od 27 posto za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža do 31. prosinca 2001., kao i za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža nakon 1. siječnja 2002. nadalje (za dio staža prema važećem Zakonu o dodatku ostvaruju dodatak u visini od 20,25 posto), što do lani nije bio slučaj.

Odabir mirovine

Nakon što se osiguranici odluče kakvu mirovinu žele primati, HZMO-u šalju zahtjev za mirovinu u kojem navode na koji način žele primati mirovinu.

Ako se odluče samo na mirovinu iz prvog stupa, prihvaćaju da se sva sredstva s računa u obveznom mirovinskom fondu (drugi stup ili individualna kapitalizirana štednja) prebace u državni proračun i isplaćuju kao da su bili osigurani samo u prvom stupu.

HZMO bi trebao donijeti rješenje o isplati mirovine, s konačnim iznosom za isplatu, najviše 60 dana od primitka zahtjeva. No, u pojedinim se slučajevima to ne događa.

Tada HZMO isplaćuje akontaciju, koja je najčešće manja od utvrđenog iznosa mirovine. 

Ako se, pak, uz mirovinu iz prvog stupa, odluče primati i mirovinu iz drugog stupa, s jednim od dva mirovinska osiguravajuća društva (Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo – HRMOD ili Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo – RMOD), potpisuje ugovor o isplati.

Pritom treba znati da osiguranik može odgoditi isplatu dijela mirovine iz drugog stupa na najviše godinu dana.

Nakon toga, sredstva iz drugog stupa će mu automatski biti prebačena u prvi stup.

Treba imati na umu da osiguranici prilikom isplate mirovine iz drugog stupa mogu birati četiri modela.

U tome im može pomoći i kalkulatori mirovina na stranicama obveznih mirovinskih fondova.

Modeli mirovina iz drugog stupa

Prvi model je pojedinačna doživotna mirovina koju umirovljenici primaju do smrti, ali bez prava nasljeđivanja.

Drugi model je zajednička doživotna mirovina, u kojem se nastavlja isplata mirovine supružniku.

Treći model je pojedinačna doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem od pet do 20 godina (putem RMOD-a) ili od pet do 30 godina (putem HRMOD-a).

Nakon smrti korisnika unutar razdoblja zajamčene isplate, mirovina se nastavlja isplaćivati nasljednicima do kraja ugovorenog razdoblja.

Četvrti model je zajednička doživotna mirovina, također sa zajamčenim razdobljem od pet do 20 ili 30 godina.

Ovdje je razlika u tome što se u slučaju smrti i korisnika i njegova supružnika, mirovina nastavlja isplaćivati nasljednicima tijekom ugovorenog razdoblja.

Moguće je zatražiti i jednokratnu isplatu iz drugog stupa, u iznosu od nula do 20 posto mirovinske štednje.

No, to je moguće učiniti samo pod uvjetom da je isplata 20 posto veća od zakonski zajamčene najniže mirovine iz prvog stupa.

Zakonski je predviđena još jedna opcija, koju MOD-ovi još uvijek nisu spremni ponuditi. Riječ je o primanju neindeksiranih mirovina, odnosno mirovina koje se ne usklađuju dvaput godine prema stopi inflacije.

To bi trebalo značiti da će korisnici primati stalno isti iznos tijekom cijelog ugovorenog razdoblja isplate. Kako će ovaj model izgledati u praksi bit će poznato nakon što MOD-ovi naprave izračune isplativosti.

Invalidska mirovina

Da bi ostvarile pravo na invalidsku mirovinu, osobe moraju imati djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

Djelomičan gubitak radne sposobnosti podrazumijeva mogućnost rada na dosadašnjem poslu do 70 posto vremena ili rad na prilagođenim poslovima.

Pritom se radni vijek računa od 20. godine života te se skraćuje ovisno o obrazovanju, služenju vojnog roka ili vremenu provedenom na zavodu na zapošljavanje.

Ako je potpuna nesposobnost za rad nastala zbog bolesti, ozljede ili nesreće izvan rada, pravo na invalidsku mirovinu moguće je dobiti ako mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka.

Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovane bolešću, u trenutku stjecanja dobi za umirovljenje, invalidska se mirovina prevodi u starosnu.

Uz zahtjev za invalidsku mirovinu, HZMO-u je potrebno dostaviti i dokaz o djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti. To je nalaz vještačenja pri Zavodu za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Njime se, osim stupnja invaliditeta utvrđuje i stupanj sposobnosti za rad, što na kraju utječe i na izračun mirovine te ostvarivanja prava na druge novčane naknade.

Obiteljska mirovina

Pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji preminulog osiguranika koji je navršio najmanje pet godina staža ili bio korisnik bilo koje vrste mirovine ili profesionalne rehabilitacije.

Udovice ili udovci imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako su navršili najmanje 50 godina u trenutku smrti bračnog ili izvanbračnog partnera te ako je iza preminulog ostalo jedno ili više djece, koja u tom slučaju pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju ako su mlađa od 15 godina, sve do kraja obrazovanja (pod uvjetom da se ne zaposli) ili najdulje do 26. godine života.

Obiteljska se mirovina može isplatiti i udovicama, odnosno udovcima, mlađima od 50 godina, pod uvjetom da u roku od godinu dana nakon smrti osiguranika kod njih nastupi djelomična ili potpuna nesposobnost za rad.

Za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu, uz dokumentaciju o mirovinu potrebno je podnijeti smrtni list te vjenčani list ili drugi dokument koji potvrđuje zajednički život s preminulom osobom.

Od 1. siječnja 2023. godine udovice i udovci koji navrše 65 godina života imaju pravo na primanje dijela obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu. To mogu učiniti podnošenjem zahtjeva za obiteljsku ili vlastitu (starosnu, prijevremenu ili invalidsku) mirovinu.

Ako im je priznato pravo na vlastitu mirovinu moraju podnijeti zahtjev za obiteljsku, ali i za dio obiteljske mirovine (koji iznosi 27 posto obiteljske mirovine).

Ako im je, pak, priznato pravo na obiteljsku, ali ne i na vlastitu mirovinu, moraju podnijeti zahtjev za isplatu vlastite mirovine, ali i dijela obiteljske mirovine.

Ako su im priznata oba prava, dovoljno im je podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.

Mirovine iz trećeg stupa

Oni koji su uz obvezne uplate mirovinskih doprinosa u prvi i drugi stup, odlučili samovoljno uplaćivati novac u treći stup također mogu računati na dodatne prihode.

Naime, država unutar jedne kalendarske godine stimulira uplate do 663,61 eura s 15 posto poticaja, koji mogu najviše iznositi 99,54 eura.

Sredstvima iz trećeg stupa, građani se mogu početi koristiti s navršenih 55 godina, ali ne moraju.

Bitno je znati da se štednja u trećem stupu ne može ovršiti, založiti ili staviti u stečajnu masu, ali se može naslijediti, čime se osiguravaju bračni partneri ili djeca u slučaju da štediša premine.

Za isplatu je dovoljno potpisati ugovor s jednim od osam otvorenih ili 21 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Ne mogu svi dobiti otpremninu

No, prije odlaska u mirovinu važno je znati još nešto. Izmjenama Zakona o radu 2023. godine stvoreni su preduvjeti za dulji ostanak zaposlenika u svijetu rada.

Kao jedna od ‘poticajnih’ mjera, člankom 126., stavkom 2. spomenutog zakona je propisano i ukidanje prava na otpremninu zaposlenicima koji odu u mirovinu sa 65 godina života.

Doduše, na otpremninu u neoporezivom iznosu od 1500 eura tijekom ove godine mogu računati oni koji u mirovinu odu nakon navršenih 65 godina života.