Kako spasiti nečiji život: 5 postupaka koje morate znati u slučaju hitne situacije!
Većina nas se, osim ako nismo medicinski djelatnici, zadnji put s prvom pomoći i što učiniti u hitnim situacijama, vjerojatno susrela u autoškoli na tečaju prve pomoći. Reakcije, odnosno pomoć iz okoline u prvim sekundama obično su ključne i često presudne za spašavanje nečijeg života. Zbog toga je važno poznavati barem temeljne postupke spašavanja života.
Reanimacija (oživljavanje)
Ako utvrdimo da je osoba bez svijesti, potrebno je primijeniti postupak ABC:
A – airway (dišni put): onesviještenu osobu potrebno je okrenuti na leđa te zabaciti glavu na način da jednom rukom pritišćemo bradu, a drugom rukom čelo. Usta moraju biti otvorena. Ako osoba nosi zubnu protezu ili se u ustima nalaze ostaci povraćanja, potrebno ih je otkloniti prstom umotanim u maramicu ili gazu.
B – breathing (disanje): kako biste utvrdili diše li osoba potrebno je približiti svoj obraz ustima i nosu onesviještene osobe (dok joj glavu držite u položaju opisanom pod „A“). Na svom licu pokušajte osjetiti dah onesviještene osobe i istovremeno promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu osobe te obratite pozornost na zvukove disanja. Ako ste utvrdili da onesviještena osoba ne diše, zamolite nekoga da pozove hitnu pomoć te počnite s postupkom oživljavanja. Ako ste sami s unesrećenom osobom, nazovite hitnu pomoć prije nego što krenete s oživljavanjem.
C – circulation (krvotok): Oživljavanje započinje masažom srca. Unesrećena osoba mora ležati na tvrdoj podlozi, ako leži na krevetu, osobu je potrebno spustiti na pod. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije detaljno opisuje postupak:
„Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša. Drugi dlan položite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša. Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika. Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 5-6 cm. Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo odvajati dlanove od stijenke prsnog koša. Tijekom čitavog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem. Masaža se izvodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon trideset pritisaka prijeđite na umjetno disanje i primijenite dva upuha, svaki u trajanju od jedne sekunde.“
Također, na YouTube kanalu Hrvatskog Crvenog križa možete pronaći video o načinu kako provesti reanimaciju, ali i ostalih korisnih postupaka, a možete ga pogledati i ispod:
Heimlichov zahvat
Jedna od najpoznatijih metoda prve pomoći uopće, a svakako najrasprostranjenija metoda pomoći prilikom gušenja je Heimlichov zahvat. Ovaj je zahvat nazvan po njegovom izumitelju, američkom kirurgu, Henryju J. Heimlichu. Pet je koraka koje trebate primijeniti ako uočite da se netko guši.
- Ako je osoba koja se guši pri svijesti i sjedi, recite joj da ustane te joj objasnite da ćete izvesti Heimlichov zahvat.
- Stanite iza osobe koja se guši, nagnite ju malo naprijed i korijenom dlana udarite osobu po leđima pet puta.
- Nakon toga, krenite u izvođenje Heimlichovog zahvata; osobu obujmite rukama oko struka, stisnite lijevu šaku i okrenite je palcem prema trbuhu. Smjestite je u prostor trbušne šupljine unesrećene osobe, odmah ispod rebara i malo iznad pupka.
- Stisnutu lijevu šaku čvrsto obuhvatite desnim dlanom pa istovremeno, snažno, povucite prema unutra i gore. To učinite pet puta.
- Sve dok osoba kojoj pomažete ne izbaci komadić hrane ili neki drugi strani objekt iz dušnika, ponavljajte postupak.
Nakon što je osoba izbacila komadić hrane ili strani objekt, svejedno je potrebno otići na pregled kod liječnika.
Ako se osoba na kojoj izvodite Heimlichov zahvat onesvijesti, potrebno je pozvati hitnu pomoć i započeti s reanimacijom ako osoba ne diše.
Kako prepoznati srčani udar
Kako bismo nekome potencijalno spasili život važno je naučiti i prepoznati znakove srčanoga udara. Najčešći znakovi su bol u prsima koju osobe najčešće opisuju kao „pritisak“ ili „stezanje“, ta se bol može širiti u lijevo rame (najčešće, rijetko i u desno), ruku, vrat, čeljust, a neke osobe osjete i bol u gornjem dijelu trbuha. Koža može biti blijeda i znojna, a kod nekih se javlja mučnina i povraćanje.
Također, prilikom srčanog udara ne moraju se pojaviti svi ovi simptomi, čak niti jedan od njih, ali ih je svejedno korisno imati na umu. Ako sumnjate da je osoba kojoj pokušavate pomoći doživjela srčani udar, nazovite hitnu pomoć ili sami odvezite osobu u bolnicu što je prije moguće.
Kako prepoznati moždani udar
Znakovi moždanog udara su slabost ili oduzetost lijeve ili desne strane tijela, ta slabost može biti gotovo nezamjetna i može je primijetiti samo osoba koja ima moždani udar, a kod nekih se može očitovati i kao potpuna oduzetost koja osobu čini nepokretnom. Zbog toga često dolazi i do pada osobe koja ima moždani udari. Nadalje, govor je otežan ili onemogućen; otežano izgovaranje riječi, „zaplitanje“ u govoru ili nesposobnost govorenja.
Ostali simptomi mogu biti spuštenost jednog dijela usana (usta izgledaju iskrivljeno), otežano gutanje ili nemogućnost gutanja, nejednakost veličine zjenica, snažna glavobolja, vrtoglavica, poremećaj ravnoteže, nekontrolirano mokrenje ili stolica, gubitak svijesti. Kao i kod srčanog udara, svi navedeni simptomi ne moraju biti prisutni kako bismo zaključili da je riječ o moždanom udaru.
Toplinski udar
U ljetnoj je sezoni korisno znati prepoznati toplinski udar te kako ga liječiti. Toplinski udar nastupa kada je temperatura kože 42°C ili viša. Znakovi toplinskog udara su osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir, koža je suha i crvena, a kod mlađih može biti i znojna. Također, osoba se može onesvijestiti. Osobu koja pokazuje simptome toplinskog udara potrebno je premjestiti u hladnu prostoriju ili hladovinu i skinuti joj odjeću, a ako je uz to i bez svijesti, potrebno ju je staviti u bočni položaj.
Osobu treba polijevati hladnom (nikako ledenom) vodom te stvarati umjetni vjetar ventilatorom, novinama ili lepezom. Led se ni u kojem slučaju ne smije stavljati na kožu osobe koja je doživjela toplinski udar. Hlađenje osobe potrebno je provoditi dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C.
Uz navedeno, možete upisati i položiti Osnovni tečaj prve pomoći Hrvatskog Crvenog križa koji je namijenjen građanima. Sudionici po završetku tečaja dobivaju potvrdu koja vrijedi 4 godine.
Izvor:Klik.hr
Autor: Dino/foto: Pixabay
