KAKO SPRIJEČITI RAT Na pomolu veliki ustupak Rusiji? Ukrajinski veleposlanik jednom izjavom stvorio pomutnju
Vadim Pristaiko rekao je za BBC da bi njegova zemlja možda bila spremna odustati od ambicije pridruživanja NATO-u
Ukrajina je u nedjelju zatražila sastanak s Rusijom i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) unutar 48 sati zbog eskalacije napetosti nakon što je tamošnji ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao da je Rusija dosad ignorirala službene zahtjeve za objašnjenjem o gomilanju vojnika na granici.
Rusija je zanijekala bilo kakve planove o invaziji na Ukrajinu, no neke zapadne zemlje upozorile su da se Rusi pripremaju za vojnu akciju, a SAD je rekao da bi Moskva mogla početi sa zračnim bombardiranjem 'u bilo kojem trenutku'.
Više od desetak zemalja pozvalo je svoje građane da napuste Ukrajinu, a neke su povukle osoblje veleposlanstva iz glavnog grada. CBS News izvijestio je da se SAD sprema povući sve osoblje iz Kijeva u sljedećih 48 sati, pozivajući se na tri izvora.
- Ako je Rusija ozbiljna kada govori o nedjeljivosti sigurnosti u prostoru OESS-a, onda mora ispuniti svoju predanost vojnoj transparentnosti kako bi deeskalirala napetosti i poboljšala sigurnost za sve - rekao je Kuleba.
Odustajanje od NATO-a
Zapadni saveznici prethodno su jasno dali do znanja da jedan od ključnih zahtjeva Rusije - da se Ukrajini nikada ne dopusti pridruživanje NATO-u - nije za raspravu, rekavši da vrata saveza moraju ostati otvorena za nove članice.
No, ukrajinski veleposlanik u Londonu Vadim Pristaiko rekao je za BBC da bi njegova zemlja možda bila spremna odustati od ambicije pridruživanja NATO-u kako bi spriječila rat, rekavši da bi Ukrajina mogla biti 'fleksibilna'.
Štoviše, u prvoj verziji teksta koji je BBC objavio ukrajinski ambasador u Londonu poručio je da bi njegova zemlja mogla odustati od nekog budućeg pridruživanja NATO paktu "pogotovo ako će im se ovako prijetiti i ucjenjivati ih".
No, u kasnijoj verziji teksta BBC piše da je Pristaiko svoj komentar o mogućem odustajanju od pridruživanja NATO-u povukao.
Diplomatsko rješenje
U posljednjem pokušaju pronalaženja diplomatskog rješenja, njemački kancelar Olaf Scholz zakazao je sastanke s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Kijevu u ponedjeljak, a potom i s Vladimirom Putinom u Moskvi u utorak.
- Ukrajina može biti sigurna da ćemo pokazati potrebnu solidarnost, kao što smo i u prošlosti - rekao je Scholz u nedjelju prije odlaska.
Kancelar, koji je u prosincu preuzeo vodstvo Njemačkom od Angele Merkel, upozorio je na ozbiljne ekonomske posljedice za Rusiju ako pokrene bilo kakvu invaziju, ponavljajući izjave drugih zapadnih zemalja i članica NATO-ovog vojnog saveza.
Međutim, Scholz ne želi opskrbljivati Ukrajinu oružjem, već im nudi druge oblike pomoći. Od početka sukoba u Ukrajini 2014. godine, gotovo dvije milijarde eura već je stiglo u zemlju iz Njemačke.
U međuvremenu, britanski premijer Boris Johnson planira održati nove diplomatske razgovore diljem Europe kako bi Rusiju odvratio s ruba rata.
Jednosatni razgovor američkog predsjednika Joea Bidena i ruskog čelnika Vladimira Putina u subotu nije doveo do pomaka u smirivanju napetosti.
U Washingtonu je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao da bi invazija mogla početi 'svakog dana'.
Rusija pak tvrdi da je gomilanje trupa duž granice s Ukrajinom njezina vlastita briga, unutar njezina teritorija, a visoki dužnosnik vanjske politike Jurij Ušakov u nedjelju je okarakterizirao američka upozorenja o neposrednoj invaziji kao 'histeriju koja je dosegla svoj vrhunac'.
