Kasapović razotkrila koliko ministarstvo daje za prijevode postjugoslavenskih književnika

JERGOVIĆ, MARKOVINA... 

Politologinja Mirjana Kasapović u svom osvrtu “Boris Postnikov, graditelj ‘Književne Republike Jugoslavije’” na portalu Heretica objavila je podatke koje bacaju novo svjetlo na temu kulturnjaka – književnika koji u svojim djelima promoviraju anacionalnu politiku i Kasapović te autore, po Postnikovoj terminologiji, naziva postjugoslavenskim književnicima iz Hrvatske. Na temelju podataka Ministarstva kulture, Kasapović izdvaja autore čije izdavanje knjiga i prijevode na druge jezike sufinancira Ministarstvo. Listu predvodi Miljenko Jergović.

Književni kritičar, publicist i novinar Boris Postnikov objavio je nedavno knjigu “Književna republika Jugoslavija od 1989. do 2022.” Upravo kroz terminologiju njegove knjige Mirjana Kasapović piše osvrt u kojemu se dotiče financiranja knjiga “postjugoslavenskih” književnika iz hrvatskog državnog proračuna.

Tko su postjugoslavenski književnici iz Hrvatske?

Kasapović na primjeru Hrvatske objašnjava tko su postjugoslavenski književnici:

“Postjugoslavenski književnici nisu Hrvati, odnosno ne osjećaju se Hrvatima unatoč podrijetlu (anacionalni); odbacuju hrvatsku naciju i sve oblike manifestacije hrvatstva, od jezika do države (antinacionalni); protive se hrvatskom nacionalizmu s internacionalističkih pozicija (antinacionalistički); nadilaze granice hrvatske književnosti, kulture i društva (transnacionalni); svuda u svijetu osjećaju se kao da su doma (kozmopolitski)”.

Prema Postnikovu autore iz Hrvatske koji konstituiraju postjugoslavenski književni prostor su: “egzilanti Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić, Slobodan Šnajder i Predrag Matvejević, ratni izbjeglice Miljenko Jergović i Daša Drndić te Boris Buden, Boris Dežulović, Ivica Đikić, Viktor Ivančić, Predrag Lucić, Nebojša Lujanović, Dragan Markovina, Marko Pogačar, Borivoj Radaković, Ivana Sajko, Olja Savičević Ivančević i dr.” 

Koga država financira?

Kasapović dalje u osvrtu donosi zanimljive informacije prikaze kroz tablicu. Naime, Ministarstvo kulture i medija sufinancira izdavanje knjiga na hrvatskom i prijevode s hrvatskoga na strane jezike, novčano potiče književno stvaralaštvo i stimulira autore najboljih ostvarenja u književnom i književno-prevodilačkom stvaralaštvu te otkupljuje knjige za javne knjižnice. Upravo na toj listi dominiraju tzv. postjugoslavenski pisci.

Prvi među njima je Miljenko Jergović koji je od 2016. do 2025. od države primio 106.507 eura za prijevode knjiga. Slijedi ga Slavenka Drakulić 67.608 eura, pa Jurica Pavičić s 48.702 eura, Dubravka Ugrešić s 40.910 eura…

Izvor: Snimka zaslona (Heretica)

Kasapović dalje nastavlja navodeći nacionalne i “državotvorne” književnike koji su od ministarstva dobivali neusporedivo manju potporu.

“Nacionalni i “državotvorni” književnici dobivali su neusporedivo manju potporu. Ilustracije radi, Ivanu Aralici, “Tuđmanovu piscu”, Ministarstvo je u desetak godina dodijelilo ukupno 2.000 eura za prijevode dviju knjiga, jedna od njih je Duše robova, na makedonski jezik. No prijevod knjige “književnika” Rajka Grlića na češki i makedonski financiran je s gotovo 5.000 eura. Hrvatskom pjesniku Danijelu Dragojeviću država je sufinancirala prijevod jedne knjige, dok je Marku Pogačaru, pjesniku koji “izravno deklarira svoju (post)jugoslavensku pripadnost” (18), sufinancirala prijevode deset knjiga na sedam jezika”

Kasapović navodi i da na popisu dobitnika potpora nema djela Krleže, Marinkovića, Kranjčevića…

“Na popisima dobitnika državnih potpora za prijevode na strane jezike nema djela Krleže, Marinkovića, Kamova, Kranjčevića, Đalskoga, Ujevića, Brlić Mažuranić, Šoljana, Šimića, Novaka, Fabrija, Slamniga, Kušana, Dragojevića, Gudelja i drugih klasika hrvatske književnosti ili su zastupljena gotovo simbolično. U veljači i travnju 2025. Ministarstvo je dodijelilo po tisuću eura za prijevode djela Ujevića, Nazora, Vojnovića na engleski i Đalskoga na albanski jezik. Tisuću eura dodijeljeno je i za prijevod dječjega klasika Čudnovate zgode šegrta Hlapića na albanski. To je ukupno 5.000 eura za pet pisaca i pet knjiga – točno onoliko koliko je dodijeljeno prijevodima dviju Jergovićevih knjiga na makedonski i ukrajinski, te manje od 8.612 eura namijenjenih prijevodima dviju knjiga Jurice Pavičića na makedonski i engleski.”

Cijeli osvrt Mirjane Kasapović pročitajte na portalu Heretica.