Kodeksi za vijećnike: Za sada nepoznato koliko ih je jedinca donijelo

Prije mjesec dana, koncem lipnja, istekao je rok do kojega su vijeća i skupštine svih 576 lokalnih jedinica trebala donijeti kodekse ponašanja svojih vijećnika, koliko ih je to uistinu učinilo, za sada je nepoznato.

"Ministarstvo pravosuđa i uprave trenutno prikuplja i obrađuje podatke o etičkim kodeksima ponašanja koja predstavnička tijela usvajaju“, šturo su Hini odgovorili iz tog tijela koje je po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa dužno pratiti ispunjenje te obveze.

Taj je Zakon, donijet koncem prošle godine, po prvi put obvezao predstavnička tijela svih općina, gradova i županija da donesu kodekse ponašanja svojih vijećnika, kojih je oko sedam tisuća, broj vijećnika u vijećima i skupštinama kreće od sedam do 47, koliko ih je, primjerice u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

Status vijećnika drugačiji od statusa članova izvršnih tijela – najčešće nisu u radnom odnosu,  odlučuju u okviru kolektivnog tijela, pa im je utjecaj na donošenje odluka ograničen, no unatoč tome ocijenjeno je kako je bitno predvidjeti neke mjere da bi se prevenirao sukob interesa na lokalnoj razini.

I dok neki dionici javnog života dvoje o učincima kodeksa na ponašanje dužnosnika, zakon je jasan u pogledu obveze njegova donošenja, a za one koji to ne učine propisao je kazne od 5.000 do 15.000 kuna.

O njima, odnosno o "prekršaju će odlučivati nadležni sudovi“, odgovorilo je Ministarstvo na Hinin upit tko će izricati te kazne te jesu li prve već napisane.

Kome će Ministarstvo prijavljivati jedinice koje ne ispune obvezu, pitanje je na koje Hina nije uspjela dobiti jednoznačan odgovor od nekoliko pravnika.

Dok ih dio smatra da bi Ministarstvo s optužnim prijedlogom trebalo ići prema DORH -u, a ono onda pokretati postupke, drugi dio smatra da to "ne ide".

Kodekse donijeli Karojba i Sveti Ivan Zelina

Letimičan pregled mrežnih stranica 30-ak općina, odnosno gradova, otkrio je da su etičke kodekse nositelja političkih dužnosti u svojim sredinama već donijeli općina Karojba i grad Sveti Ivan Zelina.

Oba su dokumenta istovjetna sadržajem, imaju po 22 članka, što upućuje da su, vjerojatno, uvažili smjernice koje im je, da bi lakše izradili kodekse, proljetos ponudilo Ministarstvo. U njima stoji da se osim na članove predstavničkih tijela, etički kodeks odnosi i na izvršnu vlast, dakle općinskog načelnika i gradonačelnika te njihove zamjenike, ako ih imaju.

U čak 17 točaka pobrojana su temeljna načela kojih se u svom poslu moraju držati nositelji lokalnih političkih dužnosti, među njima su zakonitost i zaštita javnog interesa, odanost lokalnoj zajednici, čestitost i poštenje, zabrana zlouporabe ovlasti, zabrana korištenja dužnosti za osobni probitak, aktivno sudjelovanje u radu tijela u koje su izabrani, primjereno komuniciranje, uključujući zabranu uvredljivog govora itd.

Za praćenje primjene kodeksa zaduženi su Etički odbor i Vijeće časti, čine ih  predsjednik i dva člana, imenuje i razrješuje općinsko odnosno gradsko vijeće, a mandati im traju do isteka mandata članova tih vijeća.

Predsjednik Etičkoga odbora imenuje se iz reda osoba nedvojbenoga javnog ugleda u lokalnoj zajednici, ne može biti nositelj političke dužnosti, niti član političke stranke. Članovi Etičkoga odbora imenuju se iz reda vijećnika gradskog, odnosno općinskog vijeća, jedan iz vlasti i jedan iz oporbe.

I predsjednik i članovi Vijeća časti imenuju se iz reda osoba koje u lokalnoj zajednici imaju nedvojben javni ugled. Predsjednik Vijeća časti ne može biti nositelj političke dužnosti, niti član političke stranke, odnosno kandidat nezavisne liste zastupljene u Gradskom vijeću.

Hoće li za svoj rad primati naknade, u kodeksima se ne spominje.