Koje zemlje imaju najveće, a koje najmanje mirovine u Europi?
Buduća adekvatnost mirovina u EU-u i dalje je pod pritiskom. Žene i dalje primaju znatno niže mirovine od muškaraca. Velike razlike u razinama mirovina i dalje postoje među zemljama.
Prema izvješću OECD-a „Pensions at a Glance 2023”, mirovine su glavni izvor prihoda za starije osobe u Europi. U mnogim europskim zemljama javni transferi—poput državnih mirovina i naknada—čine više od 70% ukupnog ekvivalentnog bruto dohotka kućanstava starijih osoba, a u nekim slučajevima prelaze i 80%.
Kolike mirovine primaju Europljani?
Koliki su prosječni rashodi za mirovine po korisniku? I kako se razine mirovina uspoređuju među europskim zemljama kada se prilagode kupovnoj moći?
Nordijske zemlje prednjače s višim prosječnim mirovinama
U okviru EU-a, iznosi su se kretali od 3.611 eura u Bugarskoj do 31.385 eura u Luksemburgu. Kada se uključe zemlje EFTA-e i kandidati za članstvo u EU-u, raspon je još veći—od 1.648 eura u Albaniji do 35.959 eura na Islandu, piše Euronews.
Najniže mirovine imaju kandidati za članstvo u EU-u
Osim Albanije, zemlje kandidati za EU imaju najniže prosječne mirovine. Tu spadaju Turska (2.942 €), Bosna i Hercegovina (3.041 €), Srbija (3.486 €) i Crna Gora (3.962 €). Crna Gora je odmah iznad Bugarske, ali s malom razlikom. Riječ je o godišnjim iznosima, ne mjesečnim, što pokazuje veliki jaz između najnižih i najviših mirovina u Europi.
Velike četiri ekonomije EU-a rangirane su uzastopno i sve iznad prosjeka EU-a. Italija ima najvišu prosječnu mirovinu među njima s 19.589 €, zatim Francuska (18.855 €), Španjolska (18.100 €) i Njemačka (17.926 €).
Veliki jaz u razinama mirovina u Europi
Prosječne vrijednosti pokazuju:
- Postoji izražena podjela istok-zapad, s puno višim mirovinama u zapadnoj i nordijskoj Europi.
- Južnoeuropske zemlje uglavnom stoje bolje od istočnih, ali i dalje zaostaju za sjevernim dijelom Europe.
- Najslabiji rezultati koncentrirani su na Balkanu i u istočnoj EU, osobito među zemljama kandidatima.
Jaz u mirovinama znatno je manji kad se promatra kupovna moć
Nejednakosti u prosječnim mirovinama znatno su manje kada se mjere standardima kupovne moći (PPS), u usporedbi s nominalnim iznosima.
Primjerice, unutar EU-a, omjer između najviše i najniže prosječne mirovine iznosi 8,8 u nominalnim iznosima, ali pada na 3,5 u PPS terminima, što odražava razlike u troškovima života.
U EU-u, prosječni rashod za mirovine po korisniku kretao se od 5.978 PPS u Slovačkoj do 21.162 PPS u Austriji.
Kada se uključe i zemlje izvan EU-a, Albanija ima najnižu vrijednost s 3.019 PPS.
Sve nordijske zemlje iznad su EU prosjeka po potrošnji za mirovine, a neke su među najvišima u Europi.
U tri zemlje su mirovine pale 2022.
U eurima, prosječne su mirovine pale samo u tri zemlje u 2022. u odnosu na 2021., i to za manje od 5%. To su Turska, Irska i Grčka. U Turskoj je pad uglavnom posljedica oštrog pada vrijednosti nacionalne valute, što je utjecalo na vrijednost mirovina izraženu u eurima.
Suprotno tome, Bugarska je imala najveći porast od 33%, a slijedi Češka s 16%. Rast mirovina premašio je 10% i u Latviji, Litvi, Crnoj Gori i Rumunjskoj.
Starosne mirovine su periodične isplate namijenjene i) održavanju prihoda korisnika nakon umirovljenja u zakonskoj ili uobičajenoj dobi ili ii) potpori prihodima starijih osoba.
Jesu li mirovine dovoljne za održavanje životnog standarda?
Prema Izvješću o adekvatnosti mirovina za 2024., koje su zajedno izradili Europska komisija i Odbor za socijalnu zaštitu, zemlje EU-a poduzimaju dodatne korake za osiguranje adekvatnosti, ali je buduća održivost i dalje pod pritiskom. Predviđa se pad omjera zamjene mirovina za određenu karijeru u sljedeća četiri desetljeća.
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti među starijim osobama nastavlja rasti od 2019., ponajviše zbog porasta relativnog dohodovnog siromaštva.
U 2022., više od jedne petine osoba starijih od 65 godina u EU-u—otprilike 18,5 milijuna ljudi—bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Taj broj raste zbog povećanja stope siromaštva i starenja stanovništva.
U velikom dijelu Europe, mirovine su znatno niže od prihoda prije umirovljenja. Taj jaz otežava mnogim starijim osobama održavanje životnog standarda nakon prestanka rada, piše Euronews.
Rodni jaz u mirovinama: Žene primaju znatno manje
Izvješće pokazuje da starije žene u svakoj zemlji EU-a imaju veći rizik od siromaštva nego muškarci. U prosjeku, žene u EU-u primaju 26,1% manje mirovine od muškaraca, a 5,3% žena uopće ne prima mirovinu.
Ovi jazovi proizlaze iz razlika u plaćama, kraćih ili prekidanih karijera te veće zastupljenosti rada na pola radnog vremena među ženama.
