Kolarić: Ako procijepljenost ostane niska, možemo očekivati izrazito tešku jesen

Epidemiolog Branko Kolarić gostovao je u Novom danu gdje se osvrnuo na najavu da bi cijepljenje moglo biti uvjet za dobivanje državnih potpora za očuvanje radnih mjesta, a osvrnuo se i na proces cijepljenja u Hrvatskoj i samu kampanju.

“Cjepivo je jedno od najvažnijih dostignuća, cijepimo se od 50-ih godina prošlog stoljeća. Neki ljudi sumnjaju da im se nešto štetno unosi u organizam, što je neistina i mislim da kampanja cijepljenja kod nas nije dobro provedena. Trebalo se puno intenzivnije raditi na kampanji. Mislim da cijepljenje treba biti dobrovoljno”, kazao je.

“Sad nemamo pravu kampanju cijepljenja”

Kolarić ističe da bedževi s natpisom “Cijepi se, misli na druge” nisu dovoljni da bi potaknuli ljude na cijepljenje.

“To smo radili kad nismo imali dovoljno cjepiva, ljudi su se htjeli cijepiti, kažemo im cijepi se, a mi nismo imali dovoljno cjepiva. Sada imamo dovoljno cjepiva, a nemamo prave kampanje”, dodao je, navodeći da sada kampanja informiranja usmjerena na one koji oklijevaju ne bi imala previše koristi jer se neki ljudi ne žele cijepiti. Dodaje da tu veliku ulogu mogu odigrati liječnici obiteljske medicine koji mogu informirati građane.

Ističe da je u prostoru bilo previše kontradiktornih informacija te da je bilo nedosljednosti u provođenju mjera od dužnosnika, javnih osoba.

“To sve dovelo je do nepovjerenja i sad se to prelilo na cijepljenje. To je šteta koja je učinjena i sad se moramo izvlačiti iz te štete. Zabrinjavajuće mi je bilo da se zdravstveni djelatnici nisu u prvom krugu htjeli cijepiti, pogotovo medicinske sestre. Sve zdravstvene djelatnike koji se ne žele cijepiti poslao bih na ispit iz epidemiologije jer je cjepivo nešto što znamo i što ima velike kolektivne benefite. Individualna nuspojava jest moguća, ali to je prihvatljivo kada gledamo s etike populacijske razine. Cjepivo je nešto što će završiti ovu epidemiju, ali ne mislim da je prisila način”, kazao je Kolarić, dodajući da treba razgovarati s ljudima i informirati ih.

“I u javnom sektoru trebaju vrijediti iste mjere”

Poduzetnici navode da je Vlada trebala donijeti odluku da se iste mjere primjenjuju i u javnom sketoru kada je riječ o cijepljenju, a ne da je cijepljenje uvjet za potpore samo u privatnom sektoru.

“I u javnom sketoru trebaju vrijediti iste mjere. Ne mogu se donositi mjere samo za privatni sektor”, rekao je i dodao da je cijepljenje “izlaz i povratak normalnom životu”.

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević”, je upozorila da lako može doći do naglog porasta zaraženih zbog širenja delta soja, unatoč tome je 40 posto odrasle populacije cijepljeno.

“Ako nam cijepljenost ostane ovako niska, možemo ponovno očekivati izrazito tešku jesen i zimu jer ima dovoljno ljudi koji se mogu zaraziti. Ako želimo zaustaviti ovu pandemiju, onda je cijepljenje način”, istaknuo je Kolarić.

“To nije zastrašivanje nego činjenice jer imamo realno iskustvo”, dodao je.

Kolarić je komentirao i hoćemo li ovog ljeta imati mirniju turističku sezonu.

“Dio ljudi je imun. Pitanje je koliko ćemo se pridržavati mjera. I prošle godine sezona je išla dobro dok se nisu počela dešavati događanja koja nisu bila u skladu s važećim mjerama, poput masovnijih okupljanja u zatvorenim prostorima. I ove godine se to može dogoditi. Kada jednom počne rasti broj, treba puno da se to zaustavi”, pojasnio je.

Smanjena smrtnost u domovima za starije

Osvrnuo se i na situaciju u domovima za starije u kojima je cijepljeno više od 80 posto korisnika.

“Smrtnost u trećem valu je bila 20 puta manja. U drugom valu je umrlo 900 ljudi u domovima, a u trećem 49. Ne treba nam drugi dokaz o učinkovitosti cjepiva”, istaknuo je Kolarić.

Dodao je da će se razgovarati o produljenju valjanosti covid potvrda na razini Europe. Naveo je da u Hrvatskoj covid potvrde trenutno vrijede sedam mjeseci.

“Mislim da će cjepivo dati duži imunitet nego što je to sada sedam mjeseci”, rekao je i dodao da će se pratiti titar antitijela te da se na osnovu toga može donijeti odluka o mogućem docjepljivanju trećom dozom.

Kolarić misli da najesen neće trebati treća doza te da cjepivo daje dulju imunost. Ako delta soj dodatno mutira i smanji se razina antitijela, moglo bi se cijepiti i trećom dozom.