Koliko ima mjesta za hrvatsku vojnu industriju u europskih 800 milijardi eura?

Čak 25 hrvatskih tvrtki predstavit će se NATO-u i europskim agencijama u Bruxellesu.

Stvari se brzo mijenjaju, Europa od prije tjedan dana i Europa danas više nisu iste, istinita je tvrdnja jednog od naših poduzetnika koji sudjeluje u prezentaciji čak 25 hrvatskih tvrtki koje vide svoju šansu u renesansi europske vojne proizvodnje, koja sada postaje prioritet EU. U organizaciji HGK, Ministarstva gospodarstva i MORH-a, idući tjedan 11. ožujka, u Bruxellesu će biti upriličen Croatian Industry day (Dan hrvatske industrije), koji će okupiti NATO i razne europske sigurnosne agencije, kojima će biti pokazane mogućnosti domaće vojne industrije, uključujući i već vrlo snažnu IT industriju.

Njihov dolazak dobro je tempiran s obzirom na najave brze konsolidacije EU-a oko programa vrijednog 800 milijardi eura u naredne četiri godine, koliko Unija namjerava investirati u svoju obranu i sigurnost. Hrvatskim kompanijama NATO-ove agencije (NCIA i NSPA) predstavit će mogućnosti koje im se otvaraju, a među ostalim detaljnije će biti prezentirano sudjelovanje u programu DIANA, namijenjen poticanju inovacija u proizvodnji dvojne, civilno-vojne namjene.

Pored već dokazanih hrvatskih vojnih proizvođača, a lideri su HS Produkt, Dok-Ing, Šestan Busch i Orqa, u Bruxelles dolaze i ‘elektroničari’ i IT-evci poput Ericssona Nikole Tesle, RIZ PE-a, Odašiljača i veza, Končar Grupe, King ICT-a, Combisa, Tehnozavoda, stručnjaci za sigurnost poput INFIGO IS, Solvership, INsig2, te tekstilci i obućari Čateks, Galeb, Galko, Hemco, Inkop, Odjeća, Kap-Ko, Konfeks. Svoju priliku traži i Janaf, Hidraulika Kurelja i Div Grupa.

"Kovačević: Napravili smo ‘kvantni skok’ i sada se usmjeravamo na razvoj kompletnih rješenja za sve vrste civilnih i vojnih besposadnih letjelica i letećih robota."

Glavni organizator ove delegacije je HGK, čija voditeljica Odjela za industriju Tajana Kesić Šapić kaže kako hrvatska obrambena industrija ostvaruje značajan izvoz na globalnom tržištu, s prisutnošću u približno 50 zemalja. Raznolika tržišta, dodaje, potvrđuju konkurentnost i kvalitetu hrvatske obrambene industrije na međunarodnoj razini.

“Treba istaknuti da je dosadašnja ograničena dostupnost sredstava zasigurno usporila razvoj i inovacije unutar obrambene industrije, onemogućila da ona dosegne svoj puni potencijal. Prema najavama, Plan ReArm Europe mogao bi mobilizirati gotovo 800 milijardi eura. S obzirom na to, cilj je kroz ovo događanje hrvatskim tvrtkama stvoriti temelje kako bi iskoristile puni potencijal uskoro raspoloživih sredstava”, ističe Tajana Kesić Šapić.

Povratak Končara

No, već i sam rat u Ukrajini je pokrenuo neke od hrvatskih proizvođača, koji već sada s mirnodopske prelaze na vojnu proizvodnju. To je prezentirao i Vjekoslav Majetić, vlasnik zagrebačkog Dok-Inga, kada je s njemačkim divom Rheinmetallom, najvećim europskim vojnim proizvođačem, krajem prošle godine potpisao sporazum o osnivanju zajedničke tvrtke i proizvodnje vojnih robotskih sustava.

Brigadni general Davor Tretinjak, koji odgovara za ukupne vojne nabave u MORH-u, vodit će MORH-ovu delegaciju u Bruxellesu. Potvrđuje da je Ministarstvo jako zainteresirano za taj istup hrvatske vojne industrije. MORH već ima izgrađene odnose s NATO-om i europskim agencijama putem kojih je već organizirao javnu nabavu za neke oružane sustave i streljivo, pa će ovo biti prilika da se otvori put i hrvatskim tvrtkama za suradnju s tim agencijama.

Tu će biti primarno koristi za naše proizvođače data-linkova, odašiljača, neki od naših proizvođača razvijaju i radarsku tehnologiju, tu se očekuje i konkretni posao za Odašiljače i veze, koji su u državnom vlasništvu i od kojih država očekuje doprinos za vojsku.

U delegaciji su neke tvrtke koje se vraćaju u razne oblike vojne proizvodnje poput Končara. Ta je kompanija, prije 20-ak godina, naime, ugasila tvrtku Končar-SUS koja se bavila vojnom proizvodnjom, a u novim okolnostima očito vide i tu mogućnost svog daljnjeg razvoja.

“MORH ima uvid u našu kompletnu vojnu industriju, međutim, sastanak u Bruxellesu dat će priliku i nekim našim civilnim industrijama koje mogu proizvoditi za vojne potrebe”, kaže Tretinjak. Cilj je da se i taj segment postupno širi i što više zaokruži i objedini, s obzirom na velike planove EU-a. Tu je MORH-u važan HGK jer ima najbolji uvid na terenu.

No, suosnivač Orqe Srđan Kovačević potvrđuje da su oni u međuvremenu napravili ‘kvantni skok’ i sada se usmjeravaju na razvoj kompletnih rješenja za sve vrste civilnih i vojnih besposadnih letjelica i letećih robota. Takozvani ‘komercijalni’ dio posla, onaj s vizirima i dronovima komercijalne namjene, sada čini tek mali dio njihovog poslovanja.

“Uskoro pokrećemo proizvodnju usmjerenu tvrtkama za potrebe rješenja u letećoj robotici”, kaže Kovačević. Kao ključno izdvaja i što je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila da su besposadni sustavi prioritet EU za osiguranje obrane i sigurnosti. Šanse za Orqu su, po njemu, tu realne i visoke, s obzirom na to da nema mnogo tvrtki u Uniji koje se uklapaju u vrh tog tehnološkog segmenta.

Orqa se priprema i za proširenje proizvodnje, startat će uskoro i njihova tvrtka u SAD-u, gdje također pokreću proizvodnju. U međuvremenu su ostvarili i željeni cilj, a to je domaća proizvodnja 100 posto potrebnih komponenti za njihove proizvode i rješenja.

Predsjednik Zajednice obrambene industrije pri HGK, inače direktor HS Produkta Željko Pavlin, potvrđuje da je došao trenutak da se EU mora baviti vlastitom sigurnošću i uložiti značajniji novac u naoružavanje. Kaže da je nejasno tko će to još financirati, no jasno je da za proizvođače to znači povećanje proizvodnje i prodaje.

“Proizvođači će se morati organizirati kako da maksimalno iskoriste svoje kapacitete, to se odnosi i na našu obrambenu industriju, koja inače pokriva široki spektar osnovnih proizvoda potrebnih za vojsku i morat će se udruživati s jačim i većim EU proizvođačima. Naš je cilj da se Hrvatska pobrine da bude što neovisnija u svom naoružavanju”, kaže Pavlin. Procjene su, inače, da hrvatska vojna industrija u ovom trenutku proizvodi oko 220 milijuna eura, što nije mnogo, ali ima veliki potencijal s obzirom da je uglavnom riječ o proizvodima visoke tehnologije.