Kompromis na vidiku? Crna Gora nudi Hrvatskoj ustupke zbog zatvorenika Morinja

Hrvatska i Crna Gora na pragu dogovora o logoru Morinj: Ključan korak za zatvaranje Poglavlja 31

U najnovijim diplomatskim pregovorima između Hrvatske i Crne Gore nazire se značajan napredak, koji bi mogao rezultirati zatvaranjem Poglavlja 31 u pristupnim pregovorima Crne Gore s Europskom unijom. Kako prenose podgoričke Vijesti, Hrvatska bi mogla dati zeleno svjetlo za zatvaranje ovog poglavlja koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, pod uvjetom da Crna Gora ispuni niz konkretnih zahtjeva.

U središtu dogovora nalazi se pitanje logora Morinj, zloglasnog prihvatnog centra koji je tijekom Domovinskog rata, od listopada 1991. do kolovoza 1992., služio za zatočenje 292 hrvatska civila i vojnika iz dubrovačkog područja. Hrvatska traži pravednu odštetu za bivše logoraše, a dvije strane trenutno pokušavaju usuglasiti popise zatočenika, budući da postoje razlike u dokumentaciji. Svjedočanstva 169 bivših zarobljenika potvrđuju nečovječne uvjete i zlostavljanja, a do sada su četiri osobe osuđene na ukupno 12 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Morinju.

Osim toga, od Hrvatske se očekuje da u lipnju podrži zatvaranje poglavlja ako Crna Gora ispuni još nekoliko uvjeta. Među njima je i povlačenje sporne odluke kotorske skupštine iz 2021. godine o preimenovanju gradskog bazena po Zoranu Džimiju Gopčeviću – bivšem logorskom čuvaru iz Morinja – što je izazvalo oštre reakcije iz Zagreba.

Treći ključan zahtjev odnosi se na ustupanje Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu Hrvatskoj, odnosno hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori. Ta nekretnina već godinama služi kao kulturno središte za Hrvate u toj državi, a crnogorska vlada je u ožujku 2025. pripremila prijedlog ugovora o ustupanju bez naknade. Sada se očekuje da taj prijedlog bude formaliziran u suradnji sa Zagrebom.

Prema diplomatskim izvorima, razgovori dviju zemalja odvijaju se u duhu "otvorenog dijaloga", a bilateralne konzultacije, uključujući i nedavni sastanak državnih tajnika Periše Kastratovića i Frane Matušića u Zagrebu, ocjenjuju se kao konstruktivne. Sljedeći korak mogao bi biti sastanak na višoj političkoj razini, što bi moglo ubrzati rješavanje preostalih nesuglasica.

Ne rješavaju se, međutim, samo pitanja iz prošlosti. Hrvatska i dalje inzistira na razrješenju statusa školskog broda "Jadran", kao i na pitanju razgraničenja na poluotoku Prevlaka, a nije isključena ni mogućnost međunarodne arbitraže.

Podsjetimo, Hrvatska je krajem 2024. blokirala zatvaranje Poglavlja 31 nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dachau i Mauthausen, što je Zagreb ocijenio kao povijesni revizionizam. Uslijedile su oštre diplomatske mjere, uključujući proglašenje trojice crnogorskih dužnosnika nepoželjnima.

Unatoč brojnim izazovima, pomaci u rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore mogli bi doprinijeti ne samo poboljšanju bilateralnih odnosa, već i približavanju Crne Gore članstvu u Europskoj uniji – cilju koji obje zemlje deklarativno podržavaju.