Komšić umanjuje ulogu Hrvatske u deklaraciji NATO-a: To nije nikakva novost. Dodik ga poklapa: To je potvrda da u BiH postoje tri naroda

Inzistiranje Hrvatske na konstitutivnim narodima u Deklaraciji NATO-a odbačeno je jer se radi o 'prevladanom etničkom konceptu... suprotnom standardima NATO-a i EU-a', rekao je Komšić.

Hrvatska je inzistirala na tome da se u dokumentu navede Daytonski mirovni sporazum i konstitutivnost triju naroda, no u završnom dokumentu naveden je Daytonski sporazum.

To je bilo očekivano, smatra Komšić, hrvatski član trojnog predsjedništva kojeg hrvatske stranke u BiH ne prihvaćaju jer je izabran većinski bošnjačkim glasovima.

'Što se tiče uvrštavanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, potpora tome je očekivana, konstantna i nije nikakva novost', rekao je Komšić.

Daytonski sporazum prestao se spominjati u NATO-ovim deklaracijama još od 2004., što je sve dosad išlo po inerciji. Međutim Zagreb na tome ponovno inzistira s obzirom na pokušaje bošnjačkih čelnika da se izbriše koncept konstitutivnih naroda i ostvari dominacija ovoga najbrojnijeg naroda.

Na Komšićev istup reagirao je srpski član BiH Predsjedništva Milorad Dodik.

Spominjanje Daytonskoga mirovnog sporazuma u završnoj deklaraciji zapravo znači potvrdu 'konstitutivnosti naroda', jer Ustav BiH kao aneks IV. ovoga mirovnog sporazuma eksplicitno govori o trima konstitutivnim narodima, Hrvatima, Srbima i Bošnjacima, smatra Dodik.

BiH nije napredovala prema NATO-u i bez stajališta Republike Srpske neće moći učiniti bilo kakav korak u tome pravcu, rekao je Dodik te optužio Komšića da je zbog svojih stajališta zapravo drugi bošnjački član Predsjedništva BiH.

Istodobno je bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović pozdravio prihvaćanje Deklaracije NATO-a, ističući da je u tome dokumentu navedeno da BiH kao država teži članstvu u ovome savezu.

Hrvatska je uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Daytonski mirovni sporazum tek nakon šest dana inzistiranja, izjavio je u ponedjeljak hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

U nedjelju je Milanović zaprijetio da neće dati suglasnost za završni dokument samita ako se u njemu ne spomene sporazum kojim se BiH definira kao država triju konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih građana.

Rekao je da ga je u nedjelju nazvao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i da je 'to riješeno u pola minute'.

U samoj Hrvatskoj ovo je pitanje izazvalo trvenja između šefa države i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je optužio predsjednika da 'glorificira' svoje zasluge jer je izmjena formulacije o Bosni i Hercegovini u završnoj deklaraciji NATO-a plod rada zajedničkog tijela u kojem su bili predstavnici Vlade i predstavnik Ureda predsjednika, a do promjene je došlo prije predsjednikove intervencije.