Krajem 2020. dug opće države 329,7 milijardi kuna, ili 89,1 posto BDP-a

Prema prvim dostupnim podacima, ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju prosinca 2020. godine iznosilo je 329,7 milijarde kuna, pa je u odnosu na prethodni mjesec ostvaren rast od 526 milijuna kuna (ili 0,16 posto), a u odnosu na prosinac 2019. godine taj dug bio je veći za 36,8 milijardi kuna (ili 12,6 posto), podatci su HNB-a.

"Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni je dug na kraju prosinca 2020. iznosio 89,1 posto godišnjeg BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine iznosio je 72,8 posto godišnjeg BDP-a", navode analitičari središnje banke u komentaru statističkih pokazatelja duga opće države.

Podatci iz njihove objave pokazuju i da je udio duga opće države u godišnjem BDP-u neprestance padao od 2014. godine, kada je bio na razini od oko 85 posto BDP-a. No, nakon što je u 2019. godini pao na 72,8 posto BDP-a, iskazane potrebe za financiranje mjera borbe protiv koronavirusa, kao i pad BDP-a u prošloj godini, utjecale su na rast udjela duga opće države na 89,1 posto BDP-a u 2020. godini. 

Inače, dug opće države obuhvaća domaću i inozemnu komponentu duga središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države. 

Analitičari HNB-a u komentaru zamjećuju da se prirast duga najvećim dijelom odnosi na domaću komponentu duga, koja se u prosincu povećala za 4,1 milijardu kuna (ili 1,9 posto) u odnosu na studeni i 26 milijardi kuna (ili 13,2 posto) u odnosu na prosinac 2019. godine. 

Po podacima HNB-a, krajem prošle godine je dug opće države na domaćem tržištu iznosio 223,7 milijardi kuna, dok je inozemna komponenta duga iznosila gotovo 106 milijardi kuna. 

Inozemna komponenta duga opće države na kraju prosinca prošle godine je bila manja za 3,6 milijardi kuna (3,3 posto), dok je na godišnjoj razini povećana za 10,8 milijardi kuna (11,3 posto). 

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, analitičari središnje banke navode kako u strukturi toga duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti. Tako na kraju prosinca 2020. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,4 posto), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,1 posto), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,5 posto).

Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2020. godine bio veći za 8,4 milijardi kuna (ili 63,1 posto) u odnosu na kraj istog mjeseca 2019. godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 30,5 milijardi kuna (ili 10,9 posto), ističu iz HNB-a.