Krediti u 'švicarcima': Neizvjesnost potrošača dok Vrhovni sud ne donese konačan stav

Na hrvatskim sudovima do danas je podneseno oko 40.000 tužbi vezanih za kredite u švicarskim francima, a 13. lipnja je posljednji dan kada potrošači mogu tužiti banke prije nego što nastupi zastara, što znači da se očekuje da je taj broj konačan.

Iako se ne vodi zasebna evidencija za "švicarce", Ministarstvo pravosuđa i uprave je putem sustava e-Spis prikupilo podatke o tužbama koje se odnose na utvrđivanje ništetnosti ugovora o kreditu i zahtjeve za povrat preplaćene kamate. Potrošači koji su uzeli kredite u švicarskim francima su dokazali na sudovima da su odredbe iz ugovora o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene i ništetne. Međutim, postoji nesuglasica u slučajevima kada su potrošači nakon 2014. godine odlučili konvertirati kredite u eurske. U tim slučajevima, potrošači su također tužili banke za povrat preplaćenog, ali sudovi su donosili različite odluke.

Općinski građanski sud u Zagrebu se u listopadu 2020. godine obratio Sudu EU zbog dilema oko konvertiranih kredita. U svibnju prošle godine, Sud EU je odlučio da takvi krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača, čime je pitanje vraćeno Vrhovnom sudu. Međutim, tri različita vijeća Vrhovnog suda su donijela tri različite odluke u vezi s tim predmetima. Do danas nije postignut zajednički stav, što drži potrošače koji su konvertirali kredite u neizvjesnosti i može utjecati na njihovu odluku da tuže banke.

Prošli ponedjeljak je Europski sud u Luxembourgu održao ročište u predmetu koji se odnosi na hrvatske propise o ujednačavanju sudske prakse, uključujući odredbe Zakona o sudovima i Sudskog poslovnika. S obzirom na to da su "švicarci" zapeli upravo u postupku ujednačavanja sudske prakse, očekuje se da će odluka suda u Luxembourgu o tome je li način na koji hrvatski sudovi ujednačavaju praksu u skladu s pravom EU imati utjecaja na slučajeve tužbi protiv banaka.

U spornim predmetima, jedno vijeće Vrhovnog suda smatra da potrošači koji su konvertirali kredite u eurske trebaju biti obeštećeni kao i oni koji to nisu učinili, dok drugo vijeće smatra da su se s pristankom na konverziju odrekli bilo kakvih zahtjeva prema bankama. Treće vijeće je mišljenja da ovi potrošači imaju pravo na obeštećenje za promjenjivu kamatnu stopu, ali ne i za valutnu klauzulu. Služba za evidenciju sudske prakse na Vrhovnom sudu je vratila sve tri odluke vijećima na ponovno postupanje, ali su vijeća ponovno donijela iste odluke. Pokušalo se riješiti problem sazivanjem sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda, ali ta sjednica, održana krajem prosinca prošle godine, nije donijela nikakav zaključak o pitanju prava potrošača koji su konvertirali kredite.

Predsjednik Vrhovnog suda, Radovan Dobronić, izjavio je u veljači ove godine da je proces odlučivanja još uvijek u tijeku. Do danas, Vrhovni sud nije postigao usuglašeni stav, što znači da potrošači koji su konvertirali kredite ne mogu procijeniti kolike su njihove šanse za uspjeh na sudu ako podnesu tužbe. Unatoč tome, kontinuirano se podnose tužbe protiv banaka, s više od 6.000 tužbi podignutih u posljednjih šest mjeseci, što svjedoči o broju potrošača koji su, unatoč neizvjesnosti i riziku, odlučili se boriti protiv banaka na sudu.

Denis Smajo, aktivist i savjetnik udruge Potrošač, koji je godinama bio aktivan u udruzi Franak, izrazio je razočaranje dijelom sudaca, ali istovremeno izražava nadu da će sud uskoro ispraviti nepravdu i zaključiti da i ljudi koji su konvertirali kredite imaju pravo na obeštećenje. Smajo ističe da bi jedino to bilo pravedno i u skladu s praksom suda EU koji stavlja potrošača na prvo mjesto.

On osobno je podigao tužbu i potiče druge da učine isto, jer smatra da su svi potrošači oštećeni i da trebaju pratiti razvoj situacije. Ukoliko se situacija počne negativno razvijati, uvijek postoji mogućnost povlačenja tužbe uz minimalne troškove.

Smajo naglašava da je podizanje tužbi važno jer se suočava s velikim novčanim iznosima koji su opljačkani, te smatra da bi svi potrošači trebali podići tužbe i pratiti razvoj situacije.

Važno je napomenuti da su sudovi u Hrvatskoj usporeni, a štrajkovi su ih dodatno usporili, što može biti u korist potrošača jer se bliži 14. lipnja, kada nastupa zastara. Nakon tog datuma, potrošači više neće moći podizati tužbe vezane uz kredite u švicarskim francima, donosi Jutarnji list.