Kurti poziva Srbe da se vrate u institucije, a Beograd optužuje za destabilizaciju

Premijer Kosova optužio je u subotu Beograd da destabilizira situaciju, a Srbe pozvao da ne napuštaju kosovske institucije, nekoliko sati nakon što su oni priopćili da izlaze iz vlade i kosovskih tijela, pravosuđa i policije, dobivši potporu srbijanske premijerke Ane Brnabić.

Albin Kurti optužio je Beograd da nije pričekao ni rok od tri tjedna, na koliko je njegova vlada odgodila uručivanje opomena zbog odbijanja Srba da prihvate preregistriranje vozila sa srpskim tablicama na kosovske (RSK), već je odmah počeo destabiliziranje situacije na terenu.

Kosovski premijer je, prema izvješćima lokalnih medija, poslije odluke kosovskih Srba da napuste kosovske institucije, ocijenio da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prevario SAD i EU.

“Jasno je o čemu se radi: predsjednik Srbije je prevario i razočarao Amerikance i Europljane. On se često sastaje i koordinira s ruskim veleposlanikom u Beogradu i Srbija postaje oruđe u rukama Kremlja”, napisao je Kurti na Facebooku.

Kurti je uputio i poziv Srbima: “Nemojte bojkotirati ili napustiti institucije Kosova. One služe svima nama, svakome od vas”.

Kosovski Srbi odlučili su u subotu, u jeku krize zbog namjere vlade Kosova o preregistriranju tablica izdanih u Srbiji, napustiti sve kosovske institucije.

Te odluke bit će na snazi dok Priština ne povuče mjere o preregistraciji i dok ne formira Zajednicu srpskih općina, priopćio je poslije polusatnog sastanka u sjevernokosovskoj općini Zvečan Goran Rakić, predsjednik Srpske liste koju kontrolira službeni Beograd.

Srbi su povukli svog predstavnika u Kurtijevoj vladi i svih 10 zastupnika, napustili policiju regije Sjever, pravosudne institucije i četiri mjesta gradonačelnika u općinama na sjeveru Kosova.

Odluku Srba podržala je u subotu i srbijanska premijerka Ana Brnabić, ocijenivši da su izborom da suspendiraju sudjelovanje u kosovskim institucijama “samo stali u obranu međunarodnog javnog prava i Briselskog sporazuma”.

U priopćenju iz njezina ureda u subotu je objavljeno da će Srbi “u svojoj borbi za mir, stabilnost, vladavinu prava i poštovanje svih potpisanih sporazuma, uvijek imati punu podršku Vlade Srbije”.

Srpska zajednica na Kosovu ima zajamčenih10 mandata u parlamentu i sudjeluje u kosovskoj vladi, premda Beograd službeno ne priznaje neovisnost Kosova i protivi se prijemu u UN i međunarodne institucije.

Nove napetosti između Beograda i Prištine izbile su nakon što je u ponoć 31. listopada istekao rok koji je kosovska vlada ostavila za primjenu odluke o zamjeni registarskih tablica izdanih u Srbiji, koje koriste Srbi na Kosovu.

Beograd tu odluku vidi kao kršenje ranijeg sporazuma po kojem tablice, po preporuci misije UN-a (UNMIK) trebaju imati neutralnu oznaku KS, a ne Republika Kosova (RKS), na čemu inzistira vlada Albina Kurtija.

Pojačana diplomatska aktivnost

Novu krizu na Kosovu prati i pojačana diplomatska aktivnost, a specijalni izaslanik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je u subotu, poslije višesatnog razgovora s predsjednikom Srbije, da “računa na odgovorno ponašanje” obje strane kako bi se sačuvali stabilnost i sigurnost u vrijeme novih napetosti.

Beograd je o aktualnoj situaciji izvijestio veleposlanike Kine i Rusije u Beogradu, a od veleposlanika Sjedinjenih Država dobio upozorenje da se ponaša odgovorno.

“Nasilje se mora izbjeći”, napisao je Lajčak na Twitteru, nakon što se u petak navečer sastao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Nakon izvanredne sjednice vlade u subotu na kojoj je izvijestio ministre o razvoju situacije, Vučić je na Instagramu rekao da “Srbija ne odustaje od politike mira i stabilnosti”.

On je potom u odvojenim razgovorima veleposlanike Rusije i Kine u Beogradu  “informirao o sigurnosnoj situaciji na Kosovu i Metohiji i pritiscima s kojima se Srbi i Srbija suočavaju”.

“Ponovio sam našu zahvalnost na principijelnom stavu i podršci Ruske Federacije suverenitetu i teritorijalnom integritetu naše zemlje”, napisao je Vučić na Instagramu nakon sastanka s ruskim veleposlanikom Aleksandrom Bocanom Harčenkom koji je najavio da će “sve informacije koje su mu predočene prenijeti službenoj Moskvi”.

Kineskoj veleposlanici Chen Bo rekao je kako “unatoč svim izazovima, Srbija nastavlja voditi odgovornu politiku mira i stabilnosti” i “ostaje posvećena poštivanju međunarodnog prava i punoj primjeni dosad postignutih sporazuma”.

Ona je istaknula da Kina podržava “legitimne zahtjeve srpske strane, koji se tiču sigurnosti njezinih građana na Kosovu i Metohiji”, te “napore da se dogovor uspostavi u okviru Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (iz 1999.)”.

Prema priopćenju Vučićeva ureda, Chen Bo je istaknula da se “Kina protivi jednostranim akcijama koje pridonose eskalaciji i narušavanju stabilnosti” i dodala da “Priština čim prije mora pristupiti formiranju Zajednice srpskih općina”, sukladno Briselskom sporazumu.

Srbijanski predsjednik je telefonski razgovarao i s američkim veleposlanikom Christopherom Hillom koji je od njega “zahtijevao da se Srbija ponaša odgovorno, ozbiljno i da ni na koji način ne sudjeluje u ugrožavanju regionalnog mira i stabilnosti”, priopćeno je iz Vučićeva ureda.

Priština u međuvremenu nije prihvatila prijedlog Washingtona i Bruxellesa da odgodi primjenu mjera na 10 mjeseci, ali je kosovska vlada odlučila primjenjivati ih u fazama od studenog 2022. do lipnja 2023. na što su Srbi sa sjevera najavili prosvjede i blokade.

Dodatne napetosti potaknula je suspenzija regionalnog zapovjednika Kosovske policije Sjever Nenada Đurića koji je odbio provoditi odluku vlade u Prištini o opomenama Srbima koji nisu preregistrirali vozila na „RKS“ tablice, ocijenivši da je ta odluka „politička i usmjerena protiv srpske zajednice“.

Beograd optužuje Prištinu da skoro desetljeće nakon potpisivanje Briselskog sporazuma u travnju 2013. nije formirala Zajednicu srpskih općina (ZSO). Kosovska vlada izbjegava osnovati tu asocijaciju jer joj ne želi dati izvršne ovlasti, dok Beograd inzistira da ZSO “ne može biti nevladina organizacija”.